Kako tržište kriptovaluta ulazi u mainstream, postaje sve jasnije da će regulacija biti najučinkovitije sredstvo u širenju prihvaćanja.
Do danas su tržište kriptovaluta uglavnom pokretali rani usvojitelji, tržišni segment koji ima apetit za visoki rizik, ali i onaj s ograničenim sredstvima.
Većina običnih ljudi uglavnom nije sklona financijskom riziku, pogotovo kada taj rizik postane zaražen kriminalnim aktivnostima i prijevarama. Nema sumnje da se kriptovaluta suočava s ozbiljnim problemom dojma, zbog povezanosti s pranjem novca i prilično labavim pristupom sigurnosti koji pokazuju neke burze i digitalni novčanici.
Iako se pomisao na uvođenje propisa čini anatemom o funkcioniranju kriptovaluta, Kriptomat – visokokvalitetna i korisnička licencirana kripto trgovina koja nudi svoje usluge na hrvatskom jeziku – prihvatila je ideju da, što je industrija reguliranija, to će ona biti prihvatljivija za obične korisnike.
Postoji zajedničko razumijevanje regulacije (posebno vlade) kao metode uspostavljanja kontrole, ali isto tako znači pravljenje nečega neobičnoga ‘reguliranoga’.
Ako bi blockchain uspio, kripto imovinu će morati posjedovati i koristiti milijuni ljudi. Da biste postigli ovaj ambiciozni cilj, kripto i blockchain imovinu treba shvatiti kao sigurnu, jednostavnu za uporabu i dostupnu.No, bezgranična priroda kripto valuta i decentralizirani način njihovog pohranjivanja i trgovanja predstavlja ozbiljan problem tradicionalnim vladinim regulatorima. Bez mogućnosti da kontroliraju samu tehnologiju, vlade se moraju suočiti s novim izazovom. Kako dovesti red i strukturu do nečega što je u početku stvoreno kako bi se pokvario tradicionalni način kretanja novca?
Propisi EU-a postavljeni da mijenjaju industriju
Donedavno su industrije blockchaina i kripto-imovine u osnovi bile samoregulirane u većini europskih zemalja, ali to bi se trebalo drastično promijeniti nakon što je Vijeće Europske unije u svibnju 2018. usvojilo Petu direktivu o pranju novca (AMLD5), a što je objavljeno u Službenom listu Europske Unije. Sve države članice EU-a sada imaju rok do siječnja 2020. da usvoje ove direktive u lokalni zakon.
To u praksi znači da će EU zakoni protiv pranja novca pokrivati razmjenu kriptovaluta i digitalnih novčanika, a da će pravila i direktive vašeg klijenta (KYC) također biti primjenjive na ove subjekte.
Uspostavit će obveze kripto razmjene i davatelje digitalnih novčanika u skladu s regulatornim zahtjevima sličnim onima koje imaju banke, platne institucije i druge financijske institucije. Iako postoje oni koji će ovaj korak smatrati čistim regulatornim uplitanjem, budući uspjeh industrije ovisi o tim mjerama.
Kripto može predstavljati ekonomiju budućnosti, ali mora postati prihvatljiva da bi se mogla koristiti kao normalna valuta. Novi propisi su dobrodošli jer će pomoći industriji da sazre i postane način plaćanja ne samo za avanturiste koji su već prihvatili ideje, već i za obične ljude.