Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]
Stari paviljoni, novi sajamski prostori u gradu, recesijsko vrijeme, smanjenje izložbenih površina pa čak i otkazivanje sajmova – samo su dio nevolja koje su se nadvile nad Zagrebački velesajam. O tome kako vratiti stari sjaj našem najboljem “ambasadoru” razgovarali smo s voditeljicom te podružnice Mirelom Bartolec.
– Vremena za čekanje nema i s Gradom bi trebalo što prije naći rješenje. Poznato je da su razvoj grada i sajamske aktivnosti usko povezani. Najbolji su primjer najveća sajamska sila Njemačka i njezini nadaleko poznati sajmovi u Frankfurtu, Münchenu i Leipzigu. Svi ti sajamski organizatori oslobođeni su svih davanja gradu ili pokrajini kao vlasnicima, postoji samo obveza reinvestiranja dobiti u daljnji razvoj sajamske infrastrukture i unapređenje sajamske djelatnosti. Zato i mi od vlasnika i države očekujemo podršku u razvoju Zagrebačkog velesajma i dovođenje infrastrukture u potrebne okvire i standarde koje definira suvremeno svjetsko sajmovanje. Bez te podrške teško je zamisliti nastavak ozbiljnog sajamskog poslovanja na ovim prostorima.
Jesu li možda nove tehnologije krive za manje zanimanje za takav susret ponude i potražnje?
| Jesenski velesajam od 22. do 26. rujna Zagrebački velesajam godišnje organizira više od 20 specijaliziranih priredbi. Na njima sudjeluje više od 6000 izlagača, a izložbene prostore posjeti oko milijun posjetitelja. Najstariji i najpoznatiji je Jesenski međunarodni velesajam, koji će se ove godine održati od 22. do 26. rujna. |
– Nema govora o tome, nema konkurencije osobnim susretima, prezentacijama. Problem je u otkazivanju sajamskih priredbi to što sajmovi odražavaju trendove i tendencije, uspone i padove pojedinih grana i grupacija, oni reagiraju na svaku dublju promjenu i odmah je registriraju. Utjecaj krize, sve veće smanjenje marketinških budžeta i polazište da je sajamski nastup trošak, a ne investicija, doveli su do smanjenja broja izlagača na većini sajmova u protekle tri godine u prosjeku 21 posto. Gotovo svi sajmovi zabilježili su smanjenje zakupljene izložbene površine. Smanjen je i broj izlagača, ali u manjem postotku od pada izložbene površine, što znači da se izlagači ipak odlučuju za sajmove, ali zbog racionalizacije troškova uzimaju manju kvadraturu.
Holding ili konkurencija?
I dalje je značajan interes inozemnih izlagača za sajamske aktivnosti. Jesu li domaći izlagači rekli Velesajmu zbogom ili samo doviđenja sudjelujući na priredbama, primjerice, u zagrebačkoj Areni?
– Uvjerena sam – samo doviđenja. Istina je da se Arena u nekoliko navrata koristila kao sajamski prostor, ali su se organizatori ponovno vraćali na Velesajam, jer je ovdje, iako stara, ipak sva potrebna infrastruktura nužna za sajamsko događanje,- kaže Mirela Bartolec.
Novi velesajam kod Zračne luke Pleso? Atraktivna lokacija ZV-a godinama se spominje kao idealna za mnoge projekte. – Možda bi bilo dobro sagraditi novi, manji velesajam i kongresni centar nedaleko od zračne luke Pleso. Novac bi se dobio prodajom zemljišta Zagrebačkog velesajma. Ili da se na postojećem kompleksu sagrade novi velesajamski prostori – rekao je nedavno čelnik zagrebačkog HNS-a Dragan Kovačević. |
