Nakon dvije olimpijske medalje s posljednjih igara u Tokiju uz prethodno osvojenu u Londonu, 11 medalja sa svjetskih prvenstava i 28 medalja s europskih prvenstava, bilo je pitanje vremena kad će neka od svjetskih taekwondo sila poželjeti Tonija Tomasa na čelu svoje reprezentacije.
Ukupno 5 ponuda stiglo je na adresu Tomasa, a ona najozbiljnija stigla je iz Njemačke.
Morali smo odmah odlučno reagirati
Bilo je pitanje vremena kada će neka ozbiljna ponuda stići na adresu Tonija Tomasa, no ipak smo priželjkivali da se to neće dogoditi. Nažalost, ove jeseni ona konkretna stigla je iz Njemačke. Toni nas je o svemu obavijestio i morali smo iznaći rješenje kako ga zadržati u Hrvatskoj jer nam on svojim znanjem i iskustvom koje posjeduje tek treba donijeti vrhunske sportske rezultate u godinama pred nama. Direktor reprezentacije gdin. Petar Josipović, član vijeća HOO-a gdin. Dragan Primorac i ja kao predsjednik Taekwondo saveza pronašli smo model financiranja zajedno s HOO-om kako bi Tomas ostao u Hrvatskoj do Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine. Stoga sa zadovoljstvom mogu sada objaviti da Toni ostaje u Hrvatskoj. Vrhunske stručnjake, mlade ljude Hrvatska olako pušta u inozemstvo, mi smo odlučili napraviti korak u drugom smjeru – naglasio je predsjednik Nobilo.
Čuvajmo izvrsnost. Bez ljudi nema budućnosti.
Veliki zaljubljenik u taekwondo, predstavnik u Skupštini HOO-a i član vijeća HOO-a, prof. Dragan Primorac bio je jedan od članova tima koji je uložio napor za Tomas ostane na čelu reprezentacije.
Moja poruka danas je da Hrvatska može! Ovo je model koji bi mogao biti uzor za sve, sačuvati izvrsnost doma. Time sam se vodio dok sam bio na čelu Ministarstva, a i danas. Ponuda Toniju Tomasu koja je stigla iz Njemačke je bila izvrsna i nije bilo lako i jednostavno tomu parirati. Toni će imati i po ovom ugovoru manje nego bi zarađivao vani, nego bi imao temeljem inozemnih ponuda, ali ovdje je ipak s jedne strane presudilo i srce, domoljublje. Važno je da izvučemo pouku iz ove priče da bez ljudi nema budućnosti i napretka i drago mi je da smo mi u taekwondo to shvatili na vrijeme. – ističe prof. Primorac.
Nastavljam put uspjeha s Tonijem
U taekwondo sam se zaljubila kao djevojčica, a svoje najveće rezultate postigla sam uz Tonija. Kada sam čula da razmišlja o ponudi koja je pristigla iz inozemstva nisam se osjećala nimalo ugodno iako bi to financijski za njega bilo bolje, ja sam ipak željela da ne ode jer znam da mi je on pružio mogućnost da osvojim olimpijsko zlato i da bez njega ne mogu napredovati.
I zato sam zahvalna Hrvatskom taekwondo savezu što ga je uspio zadržati i što ću uz njega imati priliku ostvariti još ponešto od svojih sportskih snova zajedno s drugim hrvatskim taekwondo sportašima. –
Na novinarsko pitanje je li razmišljala za odlaskom s Tonijem u Njemačku, Matea ističe: „Ja se nikako ne mogu odvojiti od Hrvatske. Zato sam nagovarala Tonija da ostane što je bilo malo sebično od mene, no duboko u sebi sam znala da neće otići tek tako.
Emocije su najjače kada se borite za svoju zemlju
Meni je drago da je Savez, zajedno sa HOO-om, prepoznao mene kao jednog od pokretača trenda uspješnosti hrvatskog taekwondo-a. Teško mi je bilo. Ovo je već peta ponuda koju sam imao, a ova je bila najunosnija i najrealnija. Ja sam u sebi osobno želio ostati u Hrvatskoj i upravo zbog ovih emocija koje su se dešavale svih ovih 20 godina. Ono što ja sebi sada stavljam za cilj jest da mi u Parizu budemo bolji nego u Tokiju gdje smo osvojili žensko zlato i prvu mušku olimpijsku medalju. Hrvatska je moja zemlja, a emocije su najjače kada se borite za svoju zemlju. – naglasio je Tomas uz osmijeh na licu.
