Samobor je dio Zagrebačke županije, a nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, nedaleko od Zagreba.

Zahvaljujući bujnim šumama tamošnjeg gorja te pašnjacima u najvišim predjelima, na području Samobora živi bogata životinjska i biljna zajednica, kao i endemske vrste poput blagajeva likovca i božikovine.

Na tim su prostorima pronađeni tragovi prvog čovjeka, potom iz vremena Rimskog carstva, naseljavanja Slavena i kasnijih povijesnih razdoblja, što se detaljnije može vidjeti u geološko-arheološkoj, kulturno-povijesnoj i drugim specijaliziranim zbirkama Samoborskog muzeja. Muzej djeluje od 1949. godine, a smješten je u dvorcu skladatelja Ferde Livadića. Osim što se mogu pogledati muzejske zbirke, u sklopu muzeja redovito se održavaju promotivni programi poput koncerata, izložbi i promocija.

U Žumberačkom su gorju pronađeni tragovi predkršćanske naseljenosti, dok se današnje stanovništvo toga područja tamo doselilo iz istočnih krajeva koji su bili pod turskom okupacijom, o čemu svjedoče  nazivi naselja, prezimena stanovnika te njihova grkokatolička vjera.

Tijekom godine se u gradu organizira niz događanja, od kojih je među najpoznatijima Samoborski fašnik, tradicionalna manifestacija koja se tamo održava već više od 180 godina, odnosno od 20-ih godina 19. stoljeća. U to vrijeme tijekom veljače grad Samobor postaje Fašnička Republika u kojoj se tijekom cijelog dana na raznim  fašničkim događanjima mogu zabaviti i djeca, i odrasli. Fašnik tradicionalno završava na pokladni utorak kada se osudom Princa Fašnika te paljenjem njegove lutke tek započeta godina osigurava od negativnih utjecaja.

Osim fašnika, tek su neka od brojnih događanja u gradu Proljetni sajam, Samoborska salamijada, Jazz festival, Samoborska glazbena jesen, Rally oldtimera u srpnju, Kestenijada i Martinje, Dani kruha i vina…

Planinarima i drugim izletnicima zanimljivi su Žumberak i Samoborsko gorje, bogati šumama, livadama, pašnjacima, izvorima, potocima, ali i spiljama te arheološkim i sakralnim lokalitetima. Žumberačka je gora, odnosno vrh Sveta Gera s 1178 metara,  najviši dio unutrašnje Hrvatske.

Ostaci logora lovaca na mamute iz Podstražnika svjedoče da su ovi prostori bili naseljeni još za starijeg kamenog doba – paleolitika. Na različitim su lokalitetima toga područja pronađene i brojne kamene sjekire koje govore o kontinuiranoj naseljenosti u  mlađem kamenom dobu – neolitiku te bakrenom dobu – eneolitiku. Pretpovijesno je nalazište  Budinjak  u središnjem Žumberku za starijeg željeznog doba bilo veliko regionalno središte. U blizini Okića pronađeni su keltski srebrni novčići iz mlađeg željeznog doba, a pretpostavlja se da je u blizini Samobora bila i kovnica tog novca.

Krajem 1. stoljeća prije Krista ovim su područjem zavladali Rimljani. Nekropola u selu Gornja Vas na Žumberku lokalitet je sa šezdesetak grobova iz ranocarskog perioda.

Turci su u provali u 15. stoljeću opljačkali južnu Kranjsku, posebno žumberačku okolicu i vjerojatno razrušili grad Žumberak, stari Sichelberg. Njegove ruševine očuvane su do danas kod sela Kekića. U to vrijeme opustošeno područje Žumberka naseljavaju Uskoci, a pretpostavlja se da je ime Žumberak nastalo zamjenom nekadašnjeg imena Schönberg u Shumberg. Brojni predmeti koji svjedoče o povijesti i identitetu žumberačkih Uskoka nalaze se u Žumberačkom uskočkom muzeju u Stojdragi.

Na ovim su prostorima nalaze mnogobrojne crkve kao spomenici sakralne baštine. Tako se u Kotarima nalazi samostan i crkva svetog Leonarda. Sagrađena je u18. stoljeću, a do danas je očuvan  barokni inventar koji je među najljepšom oltarnom arhitekturom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Orgulje iz te jedne su od najstarijih u Hrvatskoj.

U Noršić Selu nalazi se neogotička crkva svetog Duha s drvenim oltarima, koja se u 17. stoljeću spominje kao područna kapela Samoborske župe.

Crkvu svete Barbare u Rudama sagradili su rudari, dok je najstariji dio crkve svetog Martina u Svetom Martinu pod Okićem zapravo podnožje tornja koje je služilo kao obrambena kula. Kasnije je nadozidan osmerokutni toranj koji je služio kao osmatračnica te mala kapela, danas samo svetište crkve, kao i  lađa crkve ranoromaničkog stila. Ova je crkva jedna je od najstarijih sakralnih građevina u samoborskom kraju. Vezano za podokićki kraj, u Etno kući pod Okićem može se saznati više o tamošnjoj kulturi življenja prošlih desetljeća. Sam je stari grad Okić srednjovjekovni plemićki grad s ostacima iz romaničkog razdoblja.

Crkva svetog Ilije na Svetoj Geri jedna je od najstarijih grkokatoličkih crkava u Hrvatskoj izgrađena još za prvog doseljenja Uskoka u Žumberak. Grkokatolička je i crkva svetog Petra i Pavla u Stojdragi koja se spominje u 19. stoljeću.