SeneCura Hrvatska povodom Svjetskog tjedna demencije od 18. do 24. rujna te Svjetskog dana Alzheimerove bolesti 21. rujna, predstavlja svoj pristup u radu s pacijentima oboljelim od ovih bolesti. Posebnu pa┼żnju u svom radu pridajemo osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti i drugih demencija te kontinuirano razvijamo vlastite radne terapije ili se priklju─Źujemo aktivnostima koje poma┼żu u radu s takvim pacijentima. Demencija uzrokuje promjene na mozgu, koje u po─Źetku izazivaju blage probleme s pam─çenjem, a mogu ostati neprimije─çeni godinama. U kasnijim fazama stanja, pacijenti mo┼żda ne─çe mo─çi razgovarati s okolinom ili se ne─çe ─Źiniti svjesnima stvari koje se oko njih doga─Ĺaju. Za ovu podmuklu bolest nema lijeka, ali istra┼żivanja o novim tretmanima, ranom otkrivanju i raznim oblicima terapija pru┼żaju nadu za kvalitetniji ┼żivot takvih pacijenata.

U SeneCura domovima za njegu starijih osoba, osobe s demencijom pronalaze ┼żivotno okru┼żenje koje je optimalno prilago─Ĺeno njihovim potrebama, koje im omogu─çuje revitalizaciju te stavlja njihove osje─çaje u prvi plan i tako pru┼ża kvalitetan ┼żivot unato─Ź bolesti. ÔÇ×Imaju─çi u vidu osobnu ┼żivotnu povijest pacijenata, SeneCura za takve korisnike poku┼íava osmisliti ┼íto prilago─Ĺeniji proces njege. Cilj je osna┼żiti identitet starijih osoba. Kod takvih pacijenata poti─Źu se sposobnosti za koje se mislilo da su izgubljene. Pojedina─Źni razgovori, osjetilne vje┼żbe ili trening orijentacije. Radi se i s poticanjem pam─çenja uz glazbu, mirise i slike, ┼íto poma┼że u ponovnom otkrivanju i promicanju vje┼ítina za koje se vjerovalo da su kod pacijenata i┼í─Źeznule.ÔÇť, naglasila je Jasna Krijan, regionalna direktorica SeneCura domova za starije i nemo─çne u Koru┼íkoj, Austriji i operativna direktorica za SeneCura Hrvatsku.

U SeneCura domu za starije, na odjelu demencije, u radu s korisnicima koristimo i ostale metode poput terapije dosje─çanja tj. reminiscencije. Metodom dosje─çanja se daju poticaji kojima se pacijente poku┼íava potaknuti na njihova sje─çanja ili se stvaraju tzv. dosje─çanja. Primije─çeno je kod osoba s demencijom koje su bile smje┼ítene u ustanove odgovaraju─çeg tipa, senzorna deprivacija i usamljenost mogu dovesti do neadekvatnog pona┼íanja, a to mo┼że biti prevenirano odgovaraju─çim senzornim stimulacijama, razli─Źitim aktivnostima i socijalnim kontaktima. Jedna od terapija koja se preporu─Źuje u radu s osobama oboljelim od Alzheimerove demencije je upravo poticanje dosje─çanja (ili reminiscencije), kojim stimuliramo korisnike na sje─çanja iz pro┼ílosti ili prenosimo na┼ía sje─çanja korisnicima. Svrha ovakve terapije je ja─Źanje identiteta i osna┼żivanje starijih osoba. Ovaj postupak ima za cilj o┼żiviti iskustva iz pro┼ílosti, ona koja su pozitivna poput sje─çanja na vjen─Źanje, ro─Ĺenje djeteta, ljubav, sre─çu ili izlete. Terapija reminiscencije poma┼że do┼żivljaju blagostanja, a spada u metodu kognitivne stimulacije. U okviru terapije reminiscencijom sura─Ĺujemo s Tiflolo┼íkim muzejom, koji je kod nas odradio radionicu pri─Źanja pri─Źa. U┬á svrhu radionice prezentirana je slika Vjekoslava Karasa ÔÇ×Djed i unukÔÇť, koja je predstavljena korisnicima doma. Nakon predstavljanja slike, SeneCura korisnici su pri─Źali i analizirali detalje koje su uo─Źili na slici te zajedno slagali puzzle s motivom te iste te slike.

Jedna od metoda koja se mo┼że koristiti u radu s oboljelima od Alzheimerove bolesti i drugih demencija je glazbena terapija, koja se fokusira na na─Źine pobolj┼íanja kvalitete ┼żivota pacijenata. Glazba nudi niz dobrobiti za pacijente u razli─Źitim stadijima bolesti, a studije pokazuju da terapija glazbom pobolj┼íava fokus pacijenata, pobolj┼íava njihovu sposobnost komunikacije s onima koji su im bliski te mo┼że smanjiti njihovu ovisnost o psihijatrijskim lijekovima. Vidljiva promjena ─Źesto se doga─Ĺa kada dementni pacijenti ─Źuju glazbu. Mnogi ┼żivnu i ponovno se zainteresiraju za svoju okolinu. Nakon ┼íto ─Źuju glazbu, zapjevaju, zaple┼íu ili zapljeskaju rukama. Njihove reakcije na ritam zaobilaze tipi─Źan proces odgovora koji nastaju u mozgu. Mozak izravno reagira na glazbu pljeskom, njihanjem ili pjevu┼íenjem. Bolesnicima u ranim stadijima bolesti mo┼że biti od koristi izlazak na ples ili koncert. Promjene u mozgu mogu utjecati na njihovu percepciju glazbe. Sviranje nekog instrumenta moglo bi biti ugodno za one koji su ga nekad svirali. Kako bolest napreduje, pu┼ítanje glazbe mo┼że pobolj┼íati ravnote┼żu tijekom hodanja. Glazba se tako─Ĺer mo┼że koristiti za pobolj┼íanje raspolo┼żenja kod osoba s Alzheimerom, dok umiruju─ça glazba ─Źesto poma┼że kod problema s uspavljivanjem. U kasnijim fazama, omiljena glazbena djela mogu potaknuti pam─çenje osobe kada raspravlja o pro┼ílim doga─Ĺajima. Glazba ─Źesto motivira pacijente s uznapredovalom Alzheimerovom bole┼í─çu da sudjeluju u vje┼żbanju. Opu┼ítaju─ça glazba tako─Ĺer umiruje i pru┼ża udobnost. Zbog dobrobiti koju glazba ima na osobe oboljele od demencije SeneCura Hrvatska je u suradnji s Glazbenom ┼íkolom Zlatka Grgo┼íevi─ça i Srednjom medicinskom ┼íkolom pokrenula projekt kroz koji organizira odlaske korisnika na koncerte u glazbenu ┼íkolu, gdje starije osobe imaju priliku vje┼żbati uz glazbu i dru┼żiti se s u─Źenicima. Mladi nara┼ítaji glazbene ┼íkole tim putem svoja znanja dijele s korisnicima doma, a zajedni─Źkim dru┼żenjem zna─Źajno se doprinosi me─Ĺugeneracijskoj solidarnosti koja promi─Źe dru┼ítvenu koheziju i olak┼íava prijenos iskustva i vje┼ítina, kao i socijalnu uklju─Źenost osoba starije ┼żivotne dobi.

Osim toga SeneCura Hrvatska priklju─Źuje se i raznim projektima usmjerenim na rad s osobama oboljelim od demencije. Jedan od takvih projekata je akcija ÔÇ×Isprepletimo rukeÔÇť, koju je pokrenula Udruga i Dnevni centar Ozana za mlade i odrasle osobe s intelektualnim te┼íko─çama. Akciji ÔÇ×Isprepletimo rukeÔÇť, koja je pokrenuta tijekom pro┼íle godine, otvoreno se priklju─Źuju svi zainteresirani, koji se okupljaju oko projekta ┼átrikeraj Caf├ę. Projekt ÔÇ×Isprepletimo rukeÔÇť usmjeren je ka osobama s Alzheimerovom bole┼í─çu i drugim demencijama, koje putem terapije pletenja i kuki─Źanja rukavi─ça (tzv. ÔÇ×twiddle muffsÔÇť) umanjuju stres, opu┼ítaju se, okupiraju i umiruju, ali i stimuliraju motoriku i spoznaju. SeneCura Hrvatska priklju─Źila se navedenom projektu u sklopu kojeg korisnici SeneCura domova za starije aktivno izra─Ĺuju rukavi─çe jer pletenje i kuki─Źanje pridonosi smirenju i stimulaciji korisnika, a sam proces izrade rukavi─ça je zna─Źajan jer ima pozitivne efekte poput bolje socijalne uklju─Źenost te terapijske u─Źinke koje pru┼ża aktivnost pletenja na fiziolo┼íkoj, neurolo┼íkoj, psiholo┼íkoj i razini pona┼íanja, ┼íto potvr─Ĺuju i najnovija istra┼żivanja.