Potresi i seizmička aktivnost šire okolice Zagreba nisu ništa neuobičajeno. Još je Josip Mokrović, poznati hrvatski geofizičar, izračunao da se Zagreb jače ili slabije zatresao čak 661 put od 1502. do 1883. godine.
Najjači je bio potres koji se „zgodio“ prohladnog utorka , 9. studenoga 1880. godine u 7 sati i 3 minute. Potres je bio magnitude 6.3, sa žarištem u Medvednici, oko mjesta Kašina i Planina. Tadašnje novine su pisale da se Zagreb „fest prodrmal“, „splašil ljude“ i kao posljedicu imao dvije žrtve. Njihova imena su zabilježena u povijesnim almanasima. Radilo se o litografu Petru Staniću koji je poginuo kada je na njega pao dimnjak i bankovnom činovniku Ladislavu Smetani na kojeg je pala žbuka s jedne zgrade. Prema povijesnim knjigama Zagreb je u to doba imao malo manje od 30.000 stanovnika i oko 2.500 stambenih zgrada. Sveukupno je potresom oštećeno ili porušeno oko 1.400 zgrada.
Potom se 17. prosinca 1901. dogodio jaki potres (magnitude 4.6) s epicentrom u okolici Šestina. Na gotovo identičnoj lokaciji, kao ona u slučaju potresa iz 1880. godine, dogodila su se potom još dva jaka potresa: 17. prosinca 1905. i 2. siječnja 1906.
Što se recentnije seizmičke aktivnosti šireg područja grada Zagreba, najjači je potres koji se dogodio 3. rujna 1990. godine s epicentrom u okolici Kraljevog Vrha, magnitude 4.7.
Potres koji je 22. ožujka 2020. godine zatresao Zagreb, a kako se dogodio u doba pandemije koronavirusa, će vjerojatno biti zapamćen kao „zagrebački potres u doba korone“. A osim po tome ostati će zapamćen kao najjači potres koji se dogodio 140 godina nakon „velikog Zagrebačkog potresa“ iz 1880. godine. U 6 sati i 24 minuta grad je zatresao potres magnitude 5.5. Nakon 15-tak sekundi snažnog podrhtavanja ništa više nije bilo, niti će biti, kao prije. Svima se urezala slika srušenog južnog tornja zagrebačke katedrale.
Grad Zagreb nalazi se na kontaktu velikih tektonskih jedinica: na sjeverozapadu su Alpe na istoku Panonski bazen i na jugu Dinaridi. Uzročnici nastanka potresa su tektonski pokreti koji se događaju u regionalnom prostoru. Uslijed naguravanja i/ili podvlačenja pojedinih tektonskih jedinica jednu pod drugu litosfera puca, a pukotine (rasjedi) postaju seizmički izvori potresa.
Samo područje grada Zagreba je pod utjecajem rasjedne zone žumberačko-medvedničko-kalničkog rasjeda te su potresi ovdje posljedica sučeljavanja struktura panonskog bazena i onih “medvedničko-kalničkog pružanja”.
