“Čitanje kazališta“ naziv je specijalizirane tribine koja će propitkivati široki spektar kazališnih tema, a prva će se održati u petak, 14. travnja u 18 sati u Zagrebačkom kazalištu mladih, koje je i organizator ovog novog zagrebačkog događanja. U okviru inicijalne tribine bit će predstavljena knjiga beogradske pjesnikinje i teoretičarke Dubravke Đurić „Globalizacijske izvedbe: književnost, mediji, teatar“ iz 2016. godine , a osim autorice govorit će i dr. Lada Čale Feldman s Katedre za teatrologiju i dramatologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te kao voditelj i autor koncepta tribine – mladi pisac i kritičar Srđan Sandić.
Tribina ČITANJE KAZALIŠTA – koja nosi naziv knjige slavne Anne Űbersfeld – tematizirati će aktualne teatrološke teme i tendencije te ćemo probati o kazališnom polju misliti u širem kontekstu, interdisciplinarno, praktično i teorijski. Sugovornici tribina bit će teoretičari i praktičari kazališta.
Knjiga Dubravke Đurić, Globalizacijske izvedbe, bavi se načinom kako su posljednjih 25 godina teorije globalizacije utjecale na transformaciju studija književnosti.
U središtu pažnje metode su čitanja koje su osmislili Franco Moretti i Pascale Casanova, reinterpretirajući pojam svjetske književnosti. Ovaj novi koncept svjetske književnosti, kako su ga Moretti a posebno Casanova razradili, primjenjen je na čitanje eseja srpskih modernista od Stanislava Vinavera, Todora Manojlovića, Svetislava Stefanovića, Jele Spiridonović Savić, Julke Hlapec Đorđević do Mage Magazinović.
S feminističkih pozicija i pozicija modernosti u poeziji interpretirana su djela Danice Marković, kao i knjige suvremenih autorica/autora Mirjane Stefanović, Ljiljane Đurđić i Milana Đorđevića. O eksperimentu u poeziji raspravlja se u tekstovima o Ljubomiru Miciću, Branku Ve Poljanskom i Vladimiru Kopiclu, a ekspermentalnim dramskim tekstom i politikom kazališta autorica se bavi na primjerima rada Biljane Srbljanović, Maje Pelević, Milana Markovića i Olivera Frljića. Uz pojam svjetske/komparativne književnosti, jedan od ključnih koncepata u knjizi je pojam poluperiferije Immanuela Wallersteina.
Dubravka Đurić (Dubrovnik, 1961), pjesnikinja, esejistkinja, teoretičarka medija i književnosti, predaje na Fakultetu za medije i komunikacije, Univerziteta Singidunum u Beogradu.
Objavila je nekoliko zbirki poezije među kojima su Priroda meseca, priroda žene (1989) i Ka politici nade (nakon rata (2015). Objavila je monografije: Jezik, poezija, postmodernizam (2002), Govor druge (2006), Poezija teorija rod (2009), Politika poezije (2010) i Diskursi popularne kulture (2011). S Miškom Šuvakovićem uredila antologiju tekstova Impossible Histories: Avant-Garde, Neo-Avant-Garde and Post-Avant-Garde in Yugoslavia 1918-1991 (2003, 2006), sa Vladimirom Kopiclom uredila antologiju novije američke poezije Novi pesnički poredak (2001), a sa Ažinovim pjesnikinjama antologiju poezije i autopoetika Diskurzivna tela poezije (2004).
