Nelson Mandela – ikona borbe protiv aparthejda i kasnije vođa svejužnoafričke pomirbe, najslavniji politički zatvorenik na svijetu, koji je iza rešetki proveo gotovo tri desetljeća i zatim kao prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike protivnicima oprostio i pružio ruku suradnje, napustio nas je jučer u 95. godini života.
Posljednjih godinu dana Mandela je bio u teškom zdravstvenom stanju, a prije nekoliko mjeseci hospitaliziran je zbog plućne infekcije. Liječnici su mu tada jedva uspjeli spasiti život, a nakon izlaska iz bolnice svoje je posljednje dane odlučio provesti u obiteljskoj kući u Johannesburgu gdje je na kraju i preminuo.
Vijest o Mandelinoj smrti javnosti je objavio aktualni predsjednik Južnoafričke Repubike Jacob Zuma rekavši: ‘Napokon je našao svoj mir. Naš je narod izgubio svog oca.’
Crnačko ga je stanovništvo obožavalo i oko njega izgradilo kult ličnosti koji on nikada nije htio – zbog svoje nesebične borbe i ogromne žrtve postao je simbol borbe protiv ugnjetavanja crnačkog naroda i mirotvorac za što mu je 1993. uručena i Nobelova nagrada za mir.No Mandelu je obožavao i cijeli svijet zbog njegove nesebičnosti i pozitivne energije. Posljednje pozdrave uručili su mu sve važne političke i ostale poznate ličnosti svijeta. Duhovni vođa Tibetanaca, Dalaj-lama rekao je da je smrću Mandele izgubio “dragog prijatelja” te “odvažnog, principijelnog i nadasve čestita čovjeka” kojemu ćemo se najbolje odužiti tako da se zauzimamo za “poštovanje i jedinstvo u svijetu, zalažući se za mir i pomirbu kao što je on činio”.
Britanski premijer David Cameron, kraljica Elizabeta, njemačka kancelarka Angela Merkel, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, ruski predsjednik Vladimir Putin, američki predsjednik Barack Obama i indijski premijer Manmohan Singh samo su neki od svjetskih političkih vođa koji su iskazali žaljenje za Mandelom. Posljednje pozdrave uputili su mu i mnogi glazbenici, sportaši i glumci među kojima su i Morgan Freeman te Idris Elba, dvojica glumaca koji su ga utjelovili na filmskom platnu.
‘Nelson Mandela bio je častan čovjek, neiscrpne snage i odlučnosti, za mnoge svetac, a junak za sve koji vole slobodu i ljudsko dostojanstvo”, izjavio je Morgan Freeman.Južnoafrikanka Charlize Theron napisala je na Twitteru: ‘Moje su misli s Mandelinom obitelji. Počivao u miru, Madiba. Nedostajat ćeš nam, ali će tvoj utjecaj na ovaj svijet vječno živjeti.’
Toplim riječima ispratili su ga Larry King, Mike Tyson, Sarah Michelle Gellar, Lionel Richie, Queen Latifah, Eva Longoria, Ricky Martin, Cara Delevingne, Val Kilmer te nebrojeno mnogo drugih.
‘Nelson Mandela, učinio si svoje ljude ponosnima! Zbog toga ćemo te uvijek voljeti!’, izjavila je Rihanna, a Bono Vox istaknuo je da ‘nam je Mandela pokazao kako voljeti, umjesto da mrzimo, ne zato što se nikad nije predao bijesu ili nasilju, nego zato što je naučio da se ljubavlju može više postići’ te se kao mnogi drugi glazbenici oprostio s velikim mirotvorcem posvetivši mu pjesmu.Mandela je rođen 18. srpnja 1918. godine u selu Mvezo u jugoistočnom dijelu JAR-a kao Rolihlahla Dalibhunga. Englesko ime Nelson dao mu je učitelj u osnovnoj školi, a javnosti je bio poznat i po svom plemenskom nadimku Madiba.
Tijekom studija prava susretao je ljude različitih rasa i uvjerenja, a na vlastitoj je koži osjetio što znači rasizam. Sve mu je to pobudilo interes za politikom tako da se 1943. godine učlanio u Afrički nacionalni kongres (ANC), političku stranku i pokret koji se borio za prava crnaca.
Kada je 1948. na vlast došla Nacionalna stranka i počela provoditi politiku prisilne segregacije na osnovu rase, Mandela je postao najjača karika u lancu borbe protiv rasizma.
Godine 1952. proglašen je potpredsjednika pokreta, a kako je vlada zaoštravala diskriminaciju, kasnih 50-ih Mandela je s prijateljem odvjetnikom Oliverom Tamboom i drugima počeo radikalizirati pokret.Ne misleći na sutra snažno se suprostavljao svakom obliku diskriminacije, a prvi su mu puta sudili 1956. U ožujku 1960. policija u Sharpevilleu ubila je 69 crnih prosvjednika protiv aparthejda. Vlada je proglasila izvanredno stanje i zabranila ANC, na što se pokret odrekao nenasilja te je Mandela pomogao uspostaviti vojno krilo ANC-a ‘Umkhonto we Sizwe’ ili ‘Koplje nacije’ u kojem je postao glavni zapovjednik.
Po povratku s afričke turneje na kojoj prikupljao potporu za svoju borbu, Mandela je uhićen i osuđen na pet godina zatvora. S drugim liderima ANC-a osuđen je 1963. za planiranje nasilnog rušenja vlade, a godinu dana poslije na doživotni zatvor.
Kaznu je služio u zatvoru na otoku Robbenu kod Cape Towna gdje je radeći u zatvorskom rudniku, obolio od tuberkuloze, što mu je ostavilo trajne zdravstvene posljedice.
Pod pritiskom iz inozemstva i domovine južnoafrička vlada oslobodila je Mandelu 1990. i ANC-u dopustila rad. Mandela je 1991. postao lider pokreta, a uskoro i ugledan svjetski državnik.
(Tatjana Gržan/ Maja Nikolorić)
