Prolazeći križanjem Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik u Novom Zagrebu naići ćete na zgradu Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) koja je 11. prosinca 2009. svečano otvorena nakon dugogodišnjeg nastojanja kako bi se “stari” Muzej smjestio u prikladniji prostor.

Muzej suvremene umjetnosti je današnji naziv za Galerije grada Zagreba koje su se sastojale od Galerije suvremene umjetnosti, Centra za fotografiju, film i televiziju, Zbirke Benko Horvat te Odjela knjižnice i dokumentacije, a u istom su sklopu, do osamostaljivanja, djelovali Atelijer Meštrović (danas Fundacija Meštrović), Galerija primitivne umjetnosti (danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti) i Zbirka “Jozo Kljaković” koja je danas pod upravom Centra za likovni odgoj.

Stari Muzej je nekada djelovao na dvije gornjogradske adrese: na Katarininom trgu 2, u baroknoj palači grofa Kulmera u kojoj se nalazio izložbeni prostor te u Habdelićevoj ulici 2, gdje je knjižnica, dokumentacijski arhiv i uprava.

Najveći dio sadašnje zbirke Muzeja suvremene umjetnosti sastoji se od djela hrvatskih i inozemnih autora nastalih nakon 1950. godine. Također, čuvaju se donacije Gradu Zagrebu kao što su heterogena umjetnička Zbirka Benko Horvat; opus arhitekta, urbanista i slikara Josipa Seissela zaokružen u Donaciji Silvane Seissel te posebnu zbirku arhitekta Vjenceslava Richtera zajedno s kućom u kojoj je živio i radio.

Godine 2006. Muzeju se priključuje Arhiv Toše Dabca, dok posljednju veliku i zaokruženu akviziciju predstavlja Atelier Kožarić.

Što se tiče samih ulaznica u Muzej odrasli će morati izdvojiti 30 kuna dok studenti, učenici te umirovljenici i osobe s invaliditetom plaćaju posjet 15 kuna. Nadalje, grupni posjeti odraslih naplaćuju se po 20 kuna, a grupni posjeti djece po 10 kuna. Obiteljski obilasci naplaćuju se 50 kuna, a slobodni ulaz imaju djeca predškolske dobi, novinari, nezaposleni, članovi strukovnih udruga te je svake prve srijede ulaz u Muzej slobodan.

Stari Muzej je utemeljen 21. prosinca 1954. kada je odlukom tadašnjega Narodnog odbora grada Zagreba osnovana Gradska galerija suvremene umjetnosti s ciljem da slijedi, dokumentira i promovira događanja, stilove i pojave u suvremenoj umjetnosti. Galerija je odmah započela stvarati fundus i djelovati kao muzejska ustanova po suvremenim muzeološkim principima i potrebama toga vremena.

Brojna djela iz fundusa Muzeja pripadaju međunarodnom pokretu Nove tendencije, osnovanog 1961. godine u današnjem Muzeju suvremene umjetnosti, potvrđujući Zagreb kao jedno od najzanimljivijih europskih središta umjetnosti toga vremena. U pet manifestacija koje su se do 1973. održale u organizaciji Muzeja, okupili su se mnogi značajni umjetnici poput Victora Vasarelyja, Jesusa Raphaela Sota, Julia Le Parca, Otta Pienea i grupe Zero, te utjecajni kritičari i teoretičari poput Abrahama Molesa i Umberta Eca.

Tadašnja Galerija se vrlo rano potvrdila kao muzej suvremenog tipa o čemu svjedoči činjenica da je već samo nakon deset godina nakon osnivanja bila pozvana da izborom djela iz svojeg fundusa sudjeluje na XXXII. venecijanskom bijenalu 1964. godine zajedno sa sedamnaest najznačajnijih muzeja u svijetu, a 1966. godine bila je u društvu s petnaest najrenomiranijih galerija Europe, Amerike i Japana.

U zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti danas je oko 5.000 radova moderne i suvremene umjetnosti, koji su zahvaljujući izgradnjom i otvorenjem sadašnje muzejske zgrade dostupni širokoj javnosti.