Prolazeći Rooseveltovim trgom naići ćete na Muzej Zbirki umjetnina Ante Topića Mimare ili kraće vidjet ćete Muzej Mimaru smještenu u neorenesansnoj palači s kraja 19. st.

Dakle, Muzej Mimara utemeljen je donacijom kolekcionara Ante Topića Mimare (1898. – 1987.) te je riječ o najvećoj donaciji umjetnina u Hrvatskoj nakon one biskupa Strossmayera. Muzej, kao što smo rekli, je smješten u neorenesansnoj zgradi bivše gimnazije, dovršene 1898. godine prema projektu njemačkih arhitekata Ludwiga i Hülssnera, a prema zamisli historika, slikara i političara Izidora Kršnjavog (1845. – 1927.), koji je obnašao dužnost predstojnika tadašnjeg Odjela za bogoštovlje i nastavu od 1891. do 1896. godine dok je kamen temeljac za njezinu izgradnju položio car Franjo Josip I.

Fundus Muzeja čini 3 750 umjetnina raznolikih tehnika i materijala, te različitih kultura i civilizacija. Možemo vidjeti oko 450 slika i crteža slavnih majstora različitih škola, zatim oko 200 skupltura od antičkog doba do 20. st. te arheoloških rijetkosti starog Egipta i Grčke. Zbirka stakla izuzetna je cjelina umjetničkih vrijednosti staklarskog obrta. Kroz više od 300 izloženih primjeraka prati razvojni put o drevnog Egipta i Rimskog carstva do poznatih venecijanskih i drugih europskih radionica. Zbirka umjetnina Dalekog Istoka sadrži predmete od rijetkih materijala poput žada, laka i roga nosoroga.

Muzej posjeduje bogatu stručnu knjižnicu s 5 400 naslova. Stalni postav oblikovan kao kronološko nizanje povijesno-stilskih razdoblja. Redovito se organiziraju tematske i studijske izložbe te ekspertize i povremene edukativne igraonice ili radionice.

Što se tiče cijena ulaznica, odrasli će za posjet Muzeju izdvojiti 40 kn, dok će učenici, studenti i umirovljenici 10 kuna manje. Također, grupni posjeti odraslih naplaćuju se 30 kn, a grupni posjeti učenika, studenata i umirovljenika 20 kuna. Članovi ICOM-a, HMD-a i sličnih udruženja imaju besplatan ulaz.

Stalni je postav podijeljen prema vrsti građe i kronološki. U prizemlju su kao zasebne cjeline izloženi predmeti iz zbirke stakla, orijentalni sagovi i djela srednjoistočne i dalekoistočne umjetnosti. Na prvom je katu u mješovitom postavu prezentirana arheološka građa, a zatim kronološki, nastavljajući se na kasnu antiku, djela europskog kiparstva i umjetničkog obrta dok je drugi kat namijenjen slikarstvu.

Najstariji izložak zbirke starih civilizacija jest „Ženski idol‟ iz mlađeg paleolitika, a izloženi su i predmeti iz Mezopotamije i starog Egipta te predmeti grčke umjetnosti iz arhajske faze, klasičnog razdoblja kao i veći broj helenističkih ostvarenja. Osobito je zanimljiva etrurska i grčka brončana mala plastika te rimska portretna skulptura.

Zbirkom ikona dominiraju vrhunski primjerci veneto-bizantske, grčko-bizantske, moskovske i novgorodske ikonopisne škole, a neki vrlo rani primjerci (6. – 12. st.) potječu iz Palestine, Antiohije i Male Azije.

Veći dio zbirke slikarstva čine djela europskih majstora, škola i radionica od 13. do 20. st., različitih stilskih obilježja: gotike, rane renesanse, visoke renesanse i manirizma, baroka, rokokoa, neoklasicizma, romantizma, realizma, impresionizma i postimpresionizma.

U središnjoj dvorani drugog kata predstavljen je izbor slika različitih škola i stilova u Europi od 16. do 18. st., odabranih prema vrijednosti, važnosti i formatima. Izloženi su reprezentativni primjerci koji se pripisuju najvećim slikarskim imenima talijanske renesanse i manirizma (Raffaelu, L. Lottu, P. Veroneseu), flamanskoga i nizozemskog baroka 17. st. (Rubensu, Van Dycku, Rembrandtu, Eeckhoutu) te španjolskoga i engleskog klasicizma (Goyi, Hoppneru).

Dio muzejskog fundusa čini i zbirka crteža s vrlo vrijednim ostvarenjima europskih majstora kao što su Bronzino, Ch. Le Brun, C. Lorrain, F. Guardi, Gericault kao i minijature podrijetlom iz Kine, Armenije, Irana i dr.

Posebna dvorana na drugom katu posvećena je samom osnivaču Anti Topiću Mimari, s izborom tekstilnih umjetnina (sagova, tapiserija) i namještajem (klupe, naslonjači, komode) koji prikazuju ugođaj donatorova doma.