Autor:
Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO

[singlepic id=171 w=320 h=240 float=right]Muzej za umjetnost i obrt danas raspolaže fundusom od oko sto tisuća predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti u rasponu od 14. do 21. st., organiziranim u zbirke: namještaja, stakla, metala, keramike, skulpture, slikarstva, grafike, satova, grafičkog i produkt dizajna, arhitekture, fotografije (jedna od najstarijih u svijetu) i fotografske opreme, tekstila i mode, glazbenih instrumenata, oslikane kože, bjelokosti, tiskarstva i knjigoveštva. Kako neke od njih broje više tisuća, a neke i više desetaka tisuća predmeta, slobodno bi se moglo reći da su to zapravo zasebni muzeji unutar Muzeja, tim više što su mnoge od tih zbirki i jedinstvene u Hrvatskoj.

Muzejska knjižnica s čitaonicom s više od 65.000 svezaka knjiga i časopisa predstavlja jednu od najstarijih i najznačajnijih specijalnih knjižnica za umjetnost i umjetnički obrt u ovom dijelu Europe.

Odjel muzejske dokumentacije, u okviru kojega djeluju fotoatelijer, informatička služba i muzejski arhiv, sustavno prikuplja, klasificira i obrađuje građu o muzejskim predmetima, djelatnosti i povijesti Muzeja.

U strukturi muzejskih odjela značajna je uloga restauratorskih radionica koje kontinuirano rade na preventivnoj zaštiti, konzervaciji i restauraciji muzejskih predmeta. U okviru edukativne djelatnosti ostvaruju se programski ciljevi Muzeja u smislu komunikacije s muzejskom publikom i poticanja kreativnosti.

Za uspješno djelovanje Muzeja danas iznimno je važna uloga službe za marketing i odnose s javnošću koja je ključna spona između muzejske struke i javnosti.

[singlepic id=167 w=320 h=202 float=left]Osam izložbenih dvorana u prizemlju s više od 1000 m² muzejskog prostora predviđeno je za održavanje povremenih izložbi – od tematskih, temeljenih na vlastitom fundusu i kulturološkom pristupu baštini – do monografskih, retrospektivnih i problemskih koje propituju određene aspekte suvremene likovnosti.

Uključivanjem dodatnih promotivnih i kulturno-scenskih programa (koncerti, kazališne predstave, promocije) Muzej je u nacionalnim okvirima proširio značaj umjetničkog muzeja i profilirao se u smjeru promoviranja kulturne povijesti i oplemenjivanja kulturne sadašnjosti.

Na početku 21. stoljeća djelatnost Muzeja karakteriziraju razgranata aktivnost, fundus koji se neprestano povećava, velik broj izložbi koje se pripremaju u Muzeju i izvan njega, sve češće i u inozemstvu, bogata i intenzivna nakladnička djelatnost, novi oblici poslovanja koji proizlaze iz potreba posjetitelja (pokretanje proizvodnje replika i muzejskih suvenira, museum shop), suvremeni muzeološki standardi. Odgovor izazovima vremena sadržan je u kontinuiranju dobrih tradicija, sukladno misiji koju je Muzeju odredio njegov utemeljitelj Izidor Kršnjavi krajem 19. st., no isto tako i u neprestanom promišljanju i redefiniranju uloge Muzeja za umjetnost i obrt danas i u vremenu koje slijedi.

MUO: 130 godina za pamćenje (1.dio)

MUO: Respektabilna zagrebačka umjetnička scena (2. dio)