Najljepši zagrebački park Maksimir, po kojem je četvrt dobila ime, i Remete, staro naselje na obroncima Medvednice, zaslužni su za to što se za ovaj kvart čulo i izvan Zagreba, i prije nego što je postao njegovim užim dijelom.

Još krajem 13. stoljeća u današnjim je Remetama sagrađena gotička crkva Majke Božje Remetske. Ovo nekad najveće svetište sjeverne Hrvatske u 18. je stoljeću barokizirano, a danas je poznato  je po tradicionalnim proštenjima za Uskrs, Veliku i Malu Gospu.

Uz mjesto gdje je podignuta crkva veže se i postanak naziva mjesta – sagrađena je na nekad nenaseljenom prostoru na kojem su se okupljali pustinjaci, odnosno ermeti, pripadnici reda svetoga Pavla koji su u 13. stoljeću u predjelu Kratkog dola osnovali samostan. Ukinućem reda u 18. stoljeću barokiziran samostan postaje sjedište tamošnje župe, a danas je samostan Karmelićana. Remete su u svojim djelima spominjali brojni književnici; Krčelić, Brezovački, Kukuljević, Gaj, Šenoa, Matoš, Zagorka, Krleža, Majer…

Ideju zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca  iz 18. stoljeća da se prostrana hrastova šuma na biskupskom posjedu istočno od Zagreba preuredi u veliki park u potpunom je smislu nastavio Juraj Haulik sredinom 19. stoljeća. Ime Maksimir spominje se već krajem 18. stoljeća te je od tada otvoren za javnost, a prema Haulikovim su uputama park oblikovali bečki majstori. Osim vidikovaca, paviljona, koliba, odmorišta, kipova, vrtova, još krajem 18. stoljeća u Maksimiru je osnovan zvjerinjak, odnosno veći lovački park. Nešto kasnije je na Labuđem otoku utemeljen prvi zagrebački, ali i prvi Zoološki vrt u ovom dijelu Europe. Nasuprot Zoološkom vrtu, s njegove južne strane, nalazi se stadion Maksimir, danas najpoznatiji po nogometnim nastupima kluba Dinamo.

Idući Maksimirskom cestom prema zapadu, dolazi se do Kvaternikova trga – Kvatrića – na kojem se nalaze male, ali brojne cvjećarnice. Tu je i trgovački centar Nama te Kvaternikova tržnica.