U četvrtak, 29.03.2012., u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu održan je okrugli stol „Kongresni turizam u Hrvatskoj: danas i sutra“, koji je okupio članove hrvatske kongresne industrije. Skup je organizirala Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT), uz podršku Sektora za turizam HGK i portala PoslovniTurizam.com.

Skup su pozdravili Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK, Pavle Marković, predsjednik HUPKT-a, Želimir Kramarić, pomoćnika ministra turizma, Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) te Kristijan Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). Nazočnima se obratio i Nikola Račić, direktor Hrvatskog kongresnog i insentiv ureda. Gost iz Beča, Markus Penz, voditelj Strateškog destinacijskog razvoja grada Beča, koji je prva kongresna destinacija u svijetu već više godina, predstavio je rad bečke Turističke zajednice i Kongresnog ureda, koji nam mogu poslužiti kao primjer izvrsnosti.

Slaven Reljić, tajnik HUPKT-a, predstavio je rezultate istraživanja provedene među 200 stranih potencijalnih organizatora kongresa i insentiva  i njihov pogled na nas. Da se taj pogled često razlikuje od onog kako mi sami vidimo sebe, bilo je jasno iz rezultata ankete provedene među domaćim sudionicima kongresne industrije, a prezentirala ih je Daniela Kos s portala PoslovniTurizam.com. Nakon SWOT analize, uslijedio je primjer dobre prakse, gdje je Siniša Pušonjić iz Muzeja Mimara pokazao kako baštinski objekt staviti u funkciju kongresnog turizma.

Okrugli stol je donio sljedeće zaključke:

  • Hrvatska je atraktivna destinacija za organiziranje poslovnih skupova, s nizom snaga i prednosti, no još nije u potpunosti iskoristila sve svoje potencijale.
  • Hrvatska ne može konkurirati na svjetskom tržištu asocijacija bez većih konferencijskih kapaciteta, odnosno barem jednog pravog kongresnog centra. No, njih ne smijemo graditi bez pomne analize i pravilnog odabira destinacija koje zadovoljavaju ostalom infrastrukturom. Kao alternativa je predloženo korištenje već postojećih objekata koji bi se dodatnim ulaganjima mogli pretvoriti u kongresne prostore. Također, tržištu se trebaju komunicirati i aktivno prodavati postojeći veliki kongresni kapaciteti u pojedinim hotelskim kućama te drugi prostori, kojih ima na obali, u Zagrebu i unutrašnjosti Hrvatske. U cijeli proces je potrebno uključiti i domaće predstavnike u međunarodnim asocijacijama, koji svojim lobiranjem mogu dovesti europske ili svjetske skupove u Hrvatsku.
  • Problem nedovoljnog broja cjelogodišnjih izravnih međunarodnih letova stavlja nas u nepovoljnu poziciju u odnosu na konkurenciju i predstavlja jednu od naših najvećih slabosti.
  • Kongresni kupci sa stranih tržišta upućuju na potrebu za većom kvalitetom usluge naše ponude, odnosno veće vrijednosti za novac: kvalitetu i standardizaciju svih usluga, profesionalnost DMC i PCO agencija, ugostiteljsku, zabavnu i kulturnu ponudu u kongresnim destinacijama.
  • Unatoč marketinškim aktivnostima, Hrvatska još uvijek nije dovoljno prepoznata kao kongresna i insentiv destinacija na svjetskom tržištu. Potrebno je učinkovitije korištenje postojećih marketinških budgeta: diferencirana marketinška strategija i brendiranje na međunarodnom tržištu.
  • Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju velika je prilika za privlačenje većeg broja skupova s europskog tržišta te korištenje EU fondova za izgradnju kongresne infrastrukture i poboljšavanje postojeće, te edukaciju.
  • Potrebna je bolja suradnja i koordinacija svih sudionika kongresne industrije (nacionalni i lokalni kongresni uredi, hotelijeri, agencije, ostale uslužne djelatnosti i svi ostali sudionici).
  • Turističke zajednice/kongresni uredi bi se, osim promocijom, trebali baviti razvojem destinacija te se transformirati u destinacijske marketing management organizacije.
  • Potrebno je izraditi strategiju razvoja kongresnog turizma u Hrvatskoj, kao osnovu svih narednih aktivnosti, koja će osigurati održivi razvoj te u konačnici pozicionirati Hrvatsku kao jednu od vodećih europskih destinacija za kongrese te korporativne sastanke i insentive.
  • Samo edukacijama, kontinuiranim poboljšavanjem kvalitete i inovacijama u ponudi te optimalnim promocijskim miksom možemo napredovati i dostići izvrsnost i željene pozicije.

Ovaj skup je otvorio komunikaciju dionika kongresne industrije, javnog i privatnog sektora. HUPKT će poticati daljnju suradnju svih zainteresiranih strana i surađivati s partnerima iz javnog sektora – Ministarstvom turizma i HGK te strukovnim udrugama – UHPA, UPUHH i drugima, kako bi se zajedničkim djelovanjem ostvarilo sinergiju te ostvarilo  bolju poziciju kongresnog turizma na domaćem i međunarodnom tržištu.