Povodom 120. obljetnice rođenja hrvatskog književnika Miroslava Krleže, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti priređuje multimedijsku izložbu „Miroslav Krleža (1893.-1981.-2013.)“ u Knjižnici Akademije, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, čije otvorenje je u četvrtak 14. studenog 2013. u 18 sati.

Tom prigodom javnosti će biti predstavljen i najnoviji broj mjesečnika Akademijinog Razreda za književnost Forum tematski posvećen Krleži. Autori izložbe su akademik Krešimir Nemec, koji je i glavni urednik Foruma, te član suradnik Akademije dr. Tomislav Sabljak, voditelj Akademijinog Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, dok je autor likovnog postava izložbe arhitekt mr. Mario Beusan. Na otvorenju izložbe osim njenih autora govorit će i predsjednik Akademije akademik Zvonko Kusić i tajnik Razreda za književnost akademik Ante Stamać, a Krležine stihove recitirat će glumac Zlatko Vitez.
Izložba će biti otvorena do kraja godine i nalazit će se u prostoru Knjižnice Akademije koji će se urediti kao Atrij Miroslava Krleže s trajnim postavom. Predstojeća izložba u prvi plan stavlja Krležino književno stvaralaštvo i stoga će se izložiti najvažnija Krležina djela, uglavnom njihova prva izdanja, od Legende objavljene 1914. u Književnim novostima do Zapisa sa Tržiča dovršenih 1976. i objavljenih nakon Krležine smrti 1988. Po prvi put javnosti će biti izložen i rukopis tog posljednjeg Krležinog djela, a prvi put će moći vidjeti i Krležine vlastoručne intervencije na naslovnicu novele Tri kavaljera frajle Melanije iz 1920. Izložit će se i prve knjige Krležinih sabranih djela koje je 1923. počeo izdavati Vinko Vošicki u Koprivnici te primjerci književnih časopisa koje je Krleža pokrenuo. Sliku o Krleži upotpunit će i izbor njegovih misli o pojedinim temama.
Među fotografijama iz Krležinog života na ovoj će izložbi prvi put biti izložena fotografija koja prikazuje Krležu tijekom donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967., a posjetitelji će prvi put moći vidjeti i fotografiju britanske kraljice Elizabete II. kako tijekom posjeta palači Akademije 1972. od njenog predsjednika akademika Grge Novaka prima na poklon bibliofilsko izdanje Krležinih Balada Petrice Kerempuha pod nazivom Kervave kronike glas.
Budući da je Krleža od 1947. do 1957. bio potpredsjednik Akademije te kraće vrijeme i vršitelj dužnosti glavnog tajnika, izložbom se želi podsjetiti na njegov doprinos radu najviše hrvatske znanstvene i umjetničke ustanove. Stoga će biti izloženi i Krležini portreti koje su izradili redoviti članovi Akademije, akademici Ljubo Babić, Josip Vaništa i Marija Ujević Galetović, a prikazat će se i crtani film I videl sem daljine meglene i kalne kojeg je 1964. prema Krležinim Baladama snimio akademik Zlatko Bourek. Posjetitelji će moći pogledati i dokumentarni film Krleža režisera Željka Senečića iz 2011., kao i poslušati snimku Krležina glasa iz 1981.