Zagrebački se hipodrom nalazi u zapadnom dijelu Novog Zagreba. S njegove sjeverne strane teče rijeka Sava, na južnoj je strani Zagrebački velesajam, na zapadnoj naselje Kajzerica, a s istočne je strane Bundek.

Prva su se zagrebačka konjička natjecanja održavala u Jankomiru, potom na Kulmerovim livadama, u Prečkom, na Črnomercu te u Miramarskoj ulici.

Projekt izgradnje današnjeg hipodroma započeo je 1947. godine. Taj hipodrom srednje veličine rijedak je po tome što je zamišljen tako da objedinjuje sve grane konjičkog sporta. Uzor u uređenju hipodroma bio je pariški Longchamp uz obalu Siene. Francuski vladar Napoleon III., nećak slavnog Napoleona I., sa svoje je jahte pratio prvu utrku na tom pariškom hipodromu. Stoga je hipodrom u Zagrebu izgrađen na južnoj obali Save – Kajzerici – koja je dobila ime po kajzeru, odnosno caru, budući da se tamo nalazilo vojno carsko vježbalište. Također, tijekom kratke povijesti Napoleonovih ilirskih pokrajina tamo je završavala njihova granica. O tome  svjedoči francuski miljokaz na ulazu sa starog, danas pješačkog mosta na Kajzericu.

Hipodrom ima kvalitetno izgrađene staze; među rijetkima je u svijetu projektiran s travnatom stazom za galopske utrke dugom 2 400 metara, koja je, uz travnatu galopsku stazu od 1600 metara i kasačku stazu nasutu šljakom od 1000 metara, svečano otvorena  1950. godine. U sredini kasačke staze je parkur za natjecanja u preponskom jahanju.

Dvije je godine nakon toga prostor hipodroma dan na korištenje i upravljanje tadašnjem Konjičkom klubu Zagreb. Zahvaljujući njegovu predsjedniku Arturu Blažeku izgrađen je štalski prostor, montažna tribina te je 1972. godine hipodrom dobio fiksnu ogradu, čime je postao zaokružena cjelina.
Nakon Univerzijade izgrađena je zatvorena jahaonica te je izgradnjom hale nestala galopska staze dužine 2400 metara.

Danas se na hipodromu nalaze travnata galopska staza (dužine 1600 metara i širine 20 metara), pješčana staza za trening (dužine 1550 metara i širine 6 metara), šljunčana kasačka staza (dužine 1.000 metara i širine od 16 do 20 metara), travnati parkur i dva pješčana parkura za preskakanje prepona, sedam štala u kojima je 175 konja te nekoliko montažnih štala.

Najdulja ulica na Kajzerici koja prolazi uz glavni ulaz na hipodrom dobila je ime po Radoslavu Cimermanu, legendi hrvatskog konjičkog sporta. Na hipodromu se danas održava škola jahanja te sportsko i rekreativno jahanje.

Korisnicima se također nudi najam konja s jahačem i smještaj konja. Objekt se može koristiti za trening, održavanje sportskih priredbi, vjenčanja, koncerata, evenata, promocija i slično.

Na hipodromu se već 56 godina zaredom održava međunarodni Lipanjski turnir u preponskom jahanju, natjecanje s najdužom tradicijom među konjičkim natjecanjima kako u Hrvatskoj, tako i u ovom dijelu Europe.