Trg Petra Preradovića nazvan je prema hrvatskom preporoditeljskom velikanu i pjesniku, čiji se spomenik nalazi u sredini Trga. Službeni naziv Trga se rijetko koristi, jer je među Zagrepčanima poznatiji kao Cvjetni trg. Od 14. stoljeća tu se održavaju sajmovi, a popularno ime dolazi od štandova s cvijećem.

Trg se nalazi u strogom centru grada, oko 200 metara od Trga bana Josipa Jelačića. Na sjevernoj strani je pravoslavna Crkva sv. Preobraženja Gospodinova, sagrađena 1866. godine u neoromaničkom stilu. Južna strana trga označena je palačom Josipa Siebenscheina, sagrađenom u razdoblju od 1873. do 1874. godine. Zbog njega je došlo do prvog sukoba između bogataša, koji želi graditi, i kućevlasnika okolnih kuća, koji su željeli da se na tom prostoru uredi trg. Gradske vlasti su odbile zahtjev građana i dozvolile gradnju palače, jer trg nije bio predviđen po Regulativnoj osnovi iz 1865. godine. Tako je Trg nastao tek 24 godine kasnije, na prostoru južno od palače.

Uređen je prema Regulativnoj osnovi iz 1887. godine. Nastao je rušenjem bloka zgrada koje su se tu nalazile 1897. godine i tada je dobio današnje ime, jer se za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije zvao Trg bratstva i jedinstva. Konačan je oblik dobio tridesetih godina 20. stoljeća. Godine 1954. postavljen je spomenik Petru Preradoviću.

Godine 1995. uslijedilo je preuređenje. Tada je ostvaren projekt Mihajla Kranjca i Berislava Šerbetića, kojim je uređen parter Trga i bitno promijenjena urbana oprema. U blizini Cvjetnog trga podignut je spomenik u čast jednom od najvećih hrvatskih pjesnika Augustinu Tinu Ujeviću na stotu obljetnicu njegova rođenja.

Na zapadnom obodu trga nalazila se najstarija neorenesansna dvokatnica Granitz, koju je 1886. godine prema projektu Hermana Bolléa podigao poznati tiskar i izdavač Ignjat Granitz. Ona je postala okupljalište intelektualne elite bez obzira na socijalno porijeklo, prkoseći tadašnjim običajima staleškog podvajanja. Kasnije je obnovljena u secesijskom stilu. U dvorištu je bila tiskara, a u prizemlju poslovnica. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do devedesetih godina 20. stoljeća, bila je Vjesnikova poslovnica. Godine 2007. poduzetnik Tomo Horvatinčić najavio je u sklopu preuređenja bloka Trg Petra Preradovića-Ilica-Gundulićeva-Varšavska njeno rušenje. Protiv toga povela se snažna građanska kampanja, ali je kuća ipak srušena 2009. godine.

Danas je Trg Petra Preradovića ili Cvjetni trg dio gradske „špice“ zbog brojnih kafića s terasama. Kao takav iznimno je važan u socijalnom smislu. Poznat je po raznim okupljanjima i štandovima koje postavljaju različite udruge. Opuštena atmosfera kafića primjer je zagrebačke kulture dnevnog boravka. Godine 2011. otvoren je trgovački centar Cvjetni.