Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka na zagrebačkom Gornjem gradu. Riječ je o domu hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine. To je dugačka barokna jednokatnica, a zajedno s palačom koja se na nju nadovezuje čini sjedište Vlade Republike Hrvatske.
Banski dvori ustanovljeni su početkom 19. stoljeća, kada je Sabor stolovao zajedno sa Zagrebačkom županijom. Zbog očitog nedostatka prostora, ban Ignac Gyulay prodaje saborsku palaču Zagrebačkoj županiji i kupuje kuću bana Ferdinanda Kulmera na zapadnoj strani Markova trga, kako bi dobio novu kraljevinsku kuću. Ni ovdje nije bilo dovoljno prostora za saborska zasjedanja, a takvim je rasporedom u prvom redu riješeno pitanje stana za bana, te je palača dobila naziv Banska palača, a kasnije Banski dvori.
Do početka 1809. godine palača je renovirana i nadograđena, a u njoj su smješteni Kraljevski zemaljski arhiv, Banski i Zemaljski sudbeni stol, te hrvatska sabornica. Godine 1837. od obitelji Rauch kupljen je i sjeverni kompleks današnjih Banskih dvora, a nakon dogradnje zapadnog i sjevernog krila zgrade u taj dio palače, premještaju se Banski i Sudbeni stol. Posljednje preinake sjeverozapadnog dijela kompleksa obavljene su 1882. godine, pri kraju banovanja prvog bana pučanina Ivana Mažuranića.
Banske dvore danas čini kompleks od dviju četverokrilnih gradskih palača, sagrađenih u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća nadogradnjom starijih srednjovjekovnih građevina, koje predstavljaju istaknuti primjer baroknog klasicizma.
Godine 1990. Banski dvori postali su sjedište predsjednika Republike Hrvatske i hrvatske Vlade. 7. listopada 1991. godine Banske dvore raketirao je zrakoplov JNA, s ciljem atentata na prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, predsjednika savezne Vlade Antu Markovića i predsjednika predsjedništva SFRJ Stjepana Mesića. Svi su preživjeli pukom slučajnošću, a zgrada je pretrpjela znatna materijalna oštećenja. Raketiranje Banskih dvora bilo je povod da Hrvatski sabor već sljedeći dan, 8. listopada 1991. godine, donese Odluku o nepriznavanju legalnosti i legitimnosti tijela i pravnih akata dotadašnje SFRJ, kojom je Republika Hrvatska postala nezavisna i samostalna država.
Godine 1992. predsjednik Republike Hrvatske seli se u novu rezidenciju, tzv. Predsjedničke dvore. Od tada su Banski dvori sjedište Vlade Republike Hrvatske. Nalaze se na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, a pročelje i dio unutrašnjosti obnovljeni su 2008 godine.
