Početna Blog Stranica 3291

Darovali smo ulaznice za koncert i CD-e Harisa Džinovića

Ulaznice za koncert Harisa Džinovića u Areni 18. lipnja dobili su:

ŽELJKA ŠULEKOVIĆ
MAJA MUŠIĆ
ELVEDINA MEKANOVIĆ
KREŠO POSAVEC
RATKO MARTINOVIĆ
ANDREA KANAJTER
TIHOMIR CUNDIĆ
JURE PERIĆ
JELENA STJEPIĆ
ELVIS ELKEZ

CD “Magic” sa skladbama Harisa Džinovića dobili su:

ROMINA NOVAK
KAJA KRNIĆ
SANJA JELIČIĆ JUG
NATAŠA MUŽEK
JOSIP PEKEZ

Svim dobitnicima čestitamo. Informaciju o načinu preuzimanja ulaznica i CD-a primit će e-mailom.

Počinje mikročipiranje pasa

Autor:
Prijatelji životinja

psiNakon višegodišnje kampanje udruga Prijatelji životinja obavještava da je označavanje pasa mikročipom obvezno za sve pse te poziva skrbnike da svoje ljubimce  čim prije odvedu kod veterinara kako bi se označili mikročipom.

Pravilnik o označavanju pasa stupa na snagu za nekoliko dana, točnije 19. lipnja te propisuje obvezno mikročipiranje kako bi najkasnije do 13. lipnja 2011. godine svi psi bili označeni mikročipom.

Udruga Prijatelji životinja pokrenula je ovu kampanju kako bi se smanjilo napuštanje pasa i kako bi se izgubljeni psi mogli vratili svojim skrbnicima. Kampanji su se pridružila 73 grada dajući javnu potporu donošenju propisa o obveznom mikročipiranju svih pasa.

Mikročipiranje je gotovo bezbolan postupak kojim se pod kožu životinje stavlja sterilna staklena kapsulica s mikročipom koji sadrži jedinstveni broj. Podaci s mikročipa mogu se pročitati čitačem kojega treba imati svaka veterinarska služba. Podaci o punoljetnom skrbniku i životinji upisuju se u bazu podataka jedinstvenu za cijelo područje Republike Hrvatske.

Mikročipiranje se obavlja samo jednom, a u slučaju promjene skrbnika mijenjaju se podaci u bazi i ostaju podaci o prethodnim skrbnicima. Cijena mikročipiranja iznosi između 50 i 80 kuna i usluga se može dobiti u bilo kojoj veterinarskoj ambulanti.

Stupanje na snagu ovoga propisa od velikog je značaja za zaštitu životinja kao i za dobrobit cijele zajednice te će rezultirati odgovornijim nabavljanjem i skrbi o životinjama, njihovom lakšem pronalasku u slučaju da se životinja izgubi te procesu kažnjavanja onih koji napuštaju životinje. Kazna za napuštanje životinje prema Zakonu o zaštiti životinja iznosi do 15.000 kuna.

Prijatelji životinja zahvaljuju brojnim građanima koji su potpisivanjem peticije pridonijeli donošenju ove odluke te Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na suradnji i uvažavanju prijedloga Udruge. Također, pozivaju građane da izvrše propisom utvrđenu obvezu mikročipiranja svih pasa, a sve dodatne informacije mogu naći na www.prijatelji-zivotinja.hr te se obratiti na e-mail Udruge.

Jeftinija gradnja u centru grada

Autor:
Jozo Renić
[email protected]

komunalci (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)U centru grada stanovima će cijena morati padati, ali što je još važnije – gradnja mora napokon živnuti. Grad Zagreb tu će pripomoći novim tarifama u plaćanju komunalnih doprinosa. Prva zona, dakle samo središte grada, bit će građevinarima jeftinije – za prostorni metar građevine umjesto 160 plaćat će se 138 kuna. Riječ je otprilike o gradskom području omeđenom Svetim Duhom, Šestinskim dolom, Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku, pa kroz Šestine, Mihaljevac, okolicu Mirogoja, Kozjak, dio Bukovačke ceste i Bukovca te na jugu Svetice, Heinzelova, uz Vukovarsku pa Zagrebačkom avenijom do Selske…

To rezanje doprinosa u prvoj zoni došlo je nakon odluke Ministarstva graditeljstva da najviša cijena po kubiku bude 138 kuna. Gradska blagajna, kako se drži, ne bi time trebala trpjeti, jer se očekuje oživljavanje gradnje, a znamo da se u središnjem dijelu grada ostvaruje najviše kvadrata te da se za jednu zgradu od dvadesetak stanova komunalni doprinosi mjere milijunima kuna. No, za svaki slučaj novac će se djelomice nadomjestiti i poskupljenjem doprinosa u četvrtoj zoni. Naime, tu će se umjesto dosadašnje 63 kuna plaćati 80 kuna. Ako kanite graditi na potezu od Slavonske avenije prema Velikoj Gorici, ali i istočnom, sjevernom i sjeverozapadnom granicom Grada Zagreba do rijeke Krapine te od zapadne granice grada prema općini Stupnik – možda ste trebali dozvolu isposlovati prije. Kada je riječ o drugoj i trećoj zoni, cijena je ostala ista.

– To je dobar znak – kazao je Bernard Jakelić, v. d. glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, pozdravljajući snižavanje cijene maksimalnog komunalnog doprinosa.

Razni parafiskalni nameti već su dugo na meti poduzetnika, a kako su nam izjavili neki mali građevinski poduzetnici, njihovi stanovi, čija sama gradnja stoji između 600 i 800 eura, ne bi bila dvostruko skuplja da nije toliko raznih davanja. Kažu da je u krizi to bio nužan korak, ali i dalje ističu vodnu i druge naknade, kao i općenito pojeftinjenje i ubrzavanje papirologije prije gradnje.

Jelavić: Prihod će zadovoljiti
Vrijednost građevinskih radova u prva tri mjeseca ove godine, kako je bilo predviđeno s obzirom na broj građevinskih dozvola, bila je 434,6 milijuna kuna, što je 38 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Uglavnom je riječ o zgradama, s ukupno 285 stanova.
– Od 2007. više smo puta smanjivali komunalni doprinos i ciljano išli da pomognemo investitorima – rekao je pročelnik Davor Jelavić. – Sada povećavamo cijenu u četvrtoj zoni jer tu nema velike infrastrukture i nismo mogli od komunalnog doprinosa dovoljno prihodovati u odnosu na troškove. Inače, ove godine prihod će od komunalnih doprinosa biti zadovoljavajući.

U prva tri mjeseca ove godine u Zagrebu je, ako je suditi prema dozvolama za građenje, predviđena gradnja samo 285 stanova, dakle 58 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Lani je Zagreb zbog manje komunalnih doprinosa izgubio oko 100 milijuna kuna, slično je i drugdje u Hrvatskoj, a Ministarstvo se pak rukovodilo time da se olakša život i građevinarima, pa je odlučilo povući prvi potez i gradovima i županijama ograničiti maksimalni visinu cijene komunalnih doprinosa upravo do 138 kuna. Prije je maksimalni iznos bio 180 kuna, a od gradova su to do kraja iskoristili Dubrovnik i Split. Do 2007. i u našem je gradu bila takva cijena u prvoj zoni, da bi je gradonačelnik spustio desetak posto.

Inače, godišnje je Grad Zagreb znao ubirati između 400 i 500 milijuna kuna od komunalnih doprinosa. Taj je novac namijenjen izgradnji javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija te javne rasvjete.

U centru grada stanovima će cijena morati padati, ali što je još važnije – gradnja mora napokon živnuti. Grad Zagreb tu će pripomoći novim tarifama u plaćanju komunalnih doprinosa. Prva zona, dakle samo središte grada, bit će građevinarima jeftinije – za prostorni metar građevine umjesto 160 plaćat će se 138 kuna. Riječ je otprilike o gradskom području omeđenom Svetim Duhom, Šestinskim dolom, Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku, pa kroz Šestine, Mihaljevac, okolicu Mirogoja, Kozjak, dio Bukovačke ceste i Bukovca te na jugu Svetice, Heinzelova, uz Vukovarsku pa Zagrebačkom avenijom do Selske…
To rezanje doprinosa u prvoj zoni došlo je nakon odluke Ministarstva graditeljstva da najviša cijena po kubiku bude 138 kuna. Gradska blagajna, kako se drži, ne bi time trebala trpjeti, jer se očekuje oživljavanje gradnje, a znamo da se u središnjem dijelu grada ostvaruje najviše kvadrata te da se za jednu zgradu od dvadesetak stanova komunalni doprinosi mjere milijunima kuna. No, za svaki slučaj novac će se djelomice nadomjestiti i poskupljenjem doprinosa u četvrtoj zoni. Naime, tu će se umjesto dosadašnje 63 kuna plaćati 80 kuna. Ako kanite graditi na potezu od Slavonske avenije prema Velikoj Gorici, ali i istočnom, sjevernom i sjeverozapadnom granicom Grada Zagreba do rijeke Krapine te od zapadne granice grada prema općini Stupnik – možda ste trebali dozvolu isposlovati prije. Kada je riječ o drugoj i trećoj zoni, cijena je ostala ista.
– To je dobar znak – kazao je Bernard Jakelić, v. d. glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, pozdravljajući snižavanje cijene maksimalnog komunalnog doprinosa.
Razni parafiskalni nameti već su dugo na meti poduzetnika, a kako su nam izjavili neki mali građevinski poduzetnici, njihovi stanovi, čija sama gradnja stoji između 600 i 800 eura, ne bi bila dvostruko skuplja da nije toliko raznih davanja. Kažu da je u krizi to bio nužan korak, ali i dalje ističu vodnu i druge naknade, kao i općenito pojeftinjenje i ubrzavanje papirologije prije gradnje.
U prva tri mjeseca ove godine u Zagrebu je, ako je suditi prema dozvolama za građenje, predviđena gradnja samo 285 stanova, dakle 58 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Lani je Zagreb zbog manje komunalnih doprinosa izgubio oko 100 milijuna kuna, slično je i drugdje u Hrvatskoj, a Ministarstvo se pak rukovodilo time da se olakša život i građevinarima, pa je odlučilo povući prvi potez i gradovima i županijama ograničiti maksimalni visinu cijene komunalnih doprinosa upravo do 138 kuna. Prije je maksimalni iznos bio 180 kuna, a od gradova su to do kraja iskoristili Dubrovnik i Split. Do 2007. i u našem je gradu bila takva cijena u prvoj zoni, da bi je gradonačelnik spustio desetak posto.
Inače, godišnje je Grad Zagreb znao ubirati između 400 i 500 milijuna kuna od komunalnih doprinosa. Taj je novac namijenjen izgradnji javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija te javne rasvjete.

Bandić razljutio Šprema

gradonačelnik Milan Bandić (foto: Siniša Kosić)Sjednica Gradske skupštine prekinuta je jutros odmah na početku aktualnog sata i to već na prvom zastupničkom pitanju. HDZ-ovu zastupnicu Margaretu Mađerić zanimalo je izmještanje tramvajske stanice u Gračanima. Kako nije bilo nikoga iz ZET-a, a predsjednik Uprave Holdinga Ivo Čović nije znao odgovor “uskočio” je gradonačelnik Milan Bandić. Kazao je kako će već danas poslije podne biti na licu mjesta te da će građani dobiti odgovor.

Međutim, nezadovoljan takvim ponašanjem gradonačelnika bio je Boris Šprem koji mu je oduzeo riječ i zatražio da se makne ispred govornice. Kada je gradonačelnik to odbio učiniti sjednica je prekinuta na deset minuta.

Pauzu je gradonačelnik Bandić iskoristio za sazivanje konferencije za novinare na kojoj je rekao kako neće dopustiti da Skupština preuzme dio prerogativa izvršne vlasti. Najavio je da će i ubuduće, dolaziti za govornicu te da ga ne zanima hoće li se zbog toga prekidati sjednice. Također je istaknuo kako poštuje Statut i Poslovnik, prema kojemu se može javiti za riječ kada procjeni da može dati bolji odgovor. Osim toga, po njegovom mišljenju Šprem je reagirao previše nervozno, a razlog je što Trgovački sud nije potvrdio novu upravu Holdinga.

Zastupnica će dobiti odgovor pisanim putem.

PET+: Može li se ljepota izmjeriti?

Autor:
Maja Jagar (PET+)

Maja JagarKoja je žena lijepa? Može li se ljepota izmjeriti? Pogledavši film „Prelijepa Amerika“ i razmišljajući o idealu ljepote o kojem govore poznati kreatori, fotografi i urednici modnih časopisa, osvrnula sam se malo oko sebe i na sebe.

Može li se taj ideal ljepote ipak dostići? Je li on univerzalan?

Imajući na umu da agencije u Milanu, prijestolnici svjetske mode, ne primaju djevojke s opsegom bokova širim od 90 cm, uzela sam krojački metar i odlučila provjeriti koliko sam ja blizu tom idealu. Oduvijek mi svi govore da sam „kost i koža“ pa vjerojatno neću imati više od kojeg dodatnog centimetra, pomislila sam.

Mjerenje je pokazalo sljedeće rezultate: 97-74-99. Visoka sam 178 cm i imam 60 kg. Za Milano bih morala izgubiti desetak kilograma i  po isto toliko centimetara na sve tri razine. Uf!

Zamolila sam i svoje prijateljice da se izmjere: 88 – 69 – 110, 93 – 74 – 99, 90 -67 -97, 89 – 72 – 102, 82 – 72 – 92… sve su visoke između 174 i 182 cm. Malo koja bi mogla za Milano, ali to nas više niti ne zanima.

Bismo li u nekom drugom povijesnom razdoblju „bolje prošle“ ? Jesu li imperativi ljepote oduvijek bili ovakvi? Što bi nam se sviđalo da se nismo rodile u ovom stoljeću?

Relativnost ideala ljepote

„Za ljepotu moramo trpjeti“ govori Laura i nastavlja: „Meni i mojim prijateljicama lijepo je kada nemamo nijednu dlačicu na licu. Brijemo obrve, a pincetom čupamo trepavice. To je vrlo bolan postupak koji traje i po nekoliko sati. Ako nam priroda nije podarila visoko čelo, brijemo kosu na prednjoj strani glave kako bismo dobili takav dojam. Ističemo trbuh, koji asocira na zdravlje i plodnost a odvratno nam je vidjeti bujne grudi, s obzirom da živimo u 15. stoljeću kršćanske Europe. Ako ih neka kojim slučajem ima, skrivamo ih na sve moguće načine. Haljinama ravnog kroja i ljepljivom vrpcom. Dojam oblog trbuha postižemo posebnim krojem haljine ili mekanim jastučićima.“

Viktoriji je cilj postići figuru pješčanog sata. „Korzetom uspijem stanjiti struk i za 10 cm“, kaže. Tako stegnute, djevojke nisu mogle fizički raditi niti se puno kretati, pa je uzak struk mogla imati samo dama iz visokog društva. Viktorija je to nasreću bila, makar bi se pri svakom malo većem naporu rušila u nesvijest iz koje bi je budili mirišljavim solima.

S dobivanjem prava glasa (u Velikoj Britaniji ga žene stječu 1919. godine) u modu dolaze široka ramena, ravne grudi i uski bokovi. Struk se gubi, a kosa postaje kraća. Androgini izgled daje ženi moć da bude jednaka muškarcu te da odbaci pasivnost i slabost koje su stoljećima pripisivane ženskom rodu. Senzualni dijelovi tijela prestaju biti grudi, struk ili bokovi a ističu se noge i leđa.

Po završetku Drugog svjetskog rata priča se mijenja. Izmučenom svijetu je ponovno potrebna bujna žena. Ona koja asocira na plodnost, sigurnost, dom i opstanak, oporavak. Visokim potpeticama naglašava se ženska linija tijela i tako se pridonosi senzualnosti pri hodu. U modu se vraća duga kosa. Ideal predstavljaju žene izrazitih grudi i bokova, poput Sofije Loren. Marija je vrlo skladna, ali je nažalost vitka i nema bujne obline. U svoj grudnjak dodaje vatu i stavlja jastučiće na stražnjicu kako bi se što bolje uklopila u ideal ljepote svog vremena.

Maja JagarŠto je danas u modi? S jedne strane to je manekenski, anoreksičan, androgini izgled dok je s druge na cijeni skladna građa sa vrlo bujnim oblinama. Nazovimo ga „pornografskim modelom“ žene. Problem je što ni jedan ni drugi model nije lako dostići i vrlo malo žena se rađa s takvom građom. Tako možemo otići u dvije krajnosti – u izgladnjivanje ili u rekonstrukciju tijela. Implantati, liposukcija, injekcije kolagena, korektivne operacije… mogućnosti su beskrajne.

Zaključak koji se nameće iz ovog malog povijesnog pregleda jest da svako vrijeme donosi nešto novo. Što će biti u modi za desetak godina, teško je predvidjeti. Možemo se jedino nadati da će upravo naš „nedostatak“ uskoro postati hit.

Ja sam osobno odustala od borbe s vjetrenjačama. Ne zbog toga što mi opseg bokova iznosi 1 metar, već zato što mi se znalo dogoditi da nakon listanja ženskih časopisa idućih pola sata provedem smišljajući kako ću namaknuti novac za sve te divne preparate. Kako li ću samo biti sretna kada mi ten zablista, bedra budu bez trunke celulita, a kosa tako savršeno mekana. A ako kupim i onu divnu kremu za tijelo sa strane broj 40 možda i ja nađem tako krasnog dečka. Djevojka na slici sugerira da ima uspjeha u tome pa… tko zna? :-) I tako unedogled, svaki dan bih smišljala što novo moram kupiti, ako bi reklama bila dovoljno privlačna.

S vremenom mi je postajalo sve jasnije da ne možemo birati svoje fizičke karakteristike niti ih drastično mijenjati kozmetičkim proizvodima. To mi je mnogo pomoglo u kreiranju zdravijeg odnosa kako prema svom tijelu, tako i prema tijelima drugih ljudi. Priroda nam je dala toliko različitih oblika. Zar je neko tanko dugačko drvo s rozim cvjetićima ljepše od onog debeljaškastog i kratkog narančastih cvjetića? Bi li se jabuka trebala potruditi zadobiti oblik kruške?

Ono što možemo učiniti je početi donositi kvalitetne životne odluke. Kretati se, zdravo se hraniti, njegovati se, provoditi vrijeme u kvalitetnom društvu, čitati zanimljive knjige i gledati dobre filmove, ukratko – baviti se različitim aktivnostima koje nam donose zadovoljstvo i mir. Svakim danom proširivati svoje vidike.

Fokusom na vanjštinu definitivno ih sužavamo.

članice udruge Pet+ u društvu voditeljice Jelene Balabanić Mavrović

Isplata pomoći umirovljenicima od sutra

ilustracijaPomoć umirovljenicima koju daje Grad Zagreb za lipanj isplaćivat će se putem Hrvatske pošte od srijede, 16. ovog mjeseca. Umirovljenici koji pomoć nisu primili na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim uredima do srijede, 30 lipnja.

Pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici, državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Gradu Zagrebu, kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 1.500,00 kn mjesečno.

Postoje tri skupine umirovljenika koji ostvaruju pravo na novčanu pomoć:

I. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900,00 kn mjesečno.

II. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose 900,01 kn do 1.200,00 kn mjesečno.

III. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose 1.200,01 kn do 1.500,00 kn mjesečno.

Umirovljenici I. skupine ostvaruju pravo na 400 kuna pomoći mjesečno, umirovljenici II. skupine na 300 kuna, a umirovljenici III. skupine na 200 kuna pomoći mjesečno.

Vodite računa da ne propustite navedeni rok jer nakon njega nećete moći ostvariti pravo na pomoć.