Početna Blog Stranica 1226

Mađioničarski spektakl za cijelu obitelj

Najbolji hrvatski mađioničar ove subote stiže u Ludu kuću! U godini svoje 20. obljetnice bogate karijere svim ljuditeljima magije ali i onima koji će to tek postati donosi pravi mađioničarski spektakl Show must go on – Magic show za cijelu obitelj. Svega nekoliko ulaznica ostalo je za predstavu koja nas očekuje ove subote, 10. travnja u 11 sati u ludilištu Luda kuća. Show će se održati prema svim propisanim epidemiološkim mjerama.

Ova urnebesno smiješna, uzbudljiva i interaktivna mađioničarska predstava idealna je za zabavu cijele obitelji, a Lukin smisao za humor te vrhunske mađioničarske sposobnosti bez sumnje mnoge će oduševiti i nasmijati do suza.

Najpoznatiji svjetski mađioničarski show Masters of Illusion koji okuplja najbolje mađioničare svijeta, Luku je uvrstio među svoje odabrano društvo te mu uputio poziv na sudjelovanje u spektaklu koji svake godine prate milijuni ljudi diljem cijelog svijeta. Masters of Illusion show pokrenut je 2000. godine kada je po prvi put na velikoj pozornici Magic Castle u Kaliforniji okupio tadašnje najpoznatije mađioničare iz cijelog svijeta. Maštoviti performansi oduševili su publiku i zasluženo dobili svoje mjesto u programu američkih Pax TV i MyNetwork TV.

Osigurajte svoje mjesto na ovom magičnom spektaklu i možda upravo vi budete odabrani za Lukinog pomoćnika na pozornici te tako naučite neke od uzbudljivih trikova na kojima počivaju najveće tajne i vještine omiljenog hrvatskog majstora magije.

Ulaznice za Magic show za cijelu obitelj mogu se kupiti u sustavu ulaznice hr. ili na blagajni Lude kuće na adresi Ulica kralja Zvonimira 63.

Mali vremeplov dugovječnog Floraarta

Malo je koja manifestacija na ovim prostorima doživjela tako impresivan staž i status kao Floraart. Jedino se prošle, pandemijske 2020. dogodila ”rupa” u čak 54 godine dugom kontinuitetu. Jeste li znali da je davnih šezdesetih prošlog stoljeća ovu cvjetnu priredbu osmislila ekipa tadašnjeg Večernjaka? Bila je to prva poslijeratna vrtlarska manifestacija u Zagrebu i zvala se Sajam cvijeća. Krajem svibnja 1966. na uspinjaču u Tomićevoj čekalo se u tri reda – toliki je bio interes! Cvijeće je bilo izloženo na 2.000 četvornih metara na Gornjem gradu. Prostor Lapidarija bio je predviđen za kreacije u aranžiranju rezanim cvijećem, a na vanjskom dijelu, u Habdelićevoj i na Jezuitskom trgu, bili su ostali izlagači. U tri dana sajam je posjetilo 130.000 ljudi.

Karanfili za Jovanku

Već godinu iza, samo na svečanom otvorenju bilo je 30.000 posjetitelja, a među njima i Jovanka Broz, koja se, kako je pisao Večernji list, oduševila cvjetnom priredbom i karanfilima na stapki od 75 centimetara.

Cvijeće se dopremalo iz Nizozemske, posjećivali su ga direktori najpoznatijih svjetskih izložbi, a 1977. sajam postaje međunarodni. Od 1975. do 1991. stručno-organizacijske poslove preuzima tvrtka ARTO.

”Dio ove cvjetne priče postala sam 1990. dok se sajam održavao na Gornjem gradu gdje sam kao mlada inženjerka uz tadašnju direktoricu Bredu Berić učila zanat. Iznimno sam zahvalna što sam imala priliku rasti zajedno s Floraartom. Svaka izložba bila je novi izazov, a trud cijele ekipe Zrinjevca nemjerljiv. Mnogi se s nostalgijom prisjećaju sajma s Gornjeg grada, dok su moje najdraže uspomene s Prisavlja gdje je napravljen veliki iskorak i u vanjskom i u unutarnjem prikazu uređenja prostora”, rekla je Vesna Čuljat, članica Izvršnog odbora Floraarta, voditeljica komisija za natjecanja i organizatorica edukativnog dijela izložbe.

Bundek kao cvjetna pozornica

Sajam 1992. mijenja ime u Floraart i seli na Prisavlje uz Boćarski dom. Novi organizator postaje tvrtka Zrinjevac. Izložba se sada prostire na 10 000 četvornih metara. No, ubrzo i Boćarski dom postaje premali za sve izlagače, pa 2006. konačno seli na novouređeno jezero Bundek.

”Kao u modnom svijetu tako je i svijet biljaka podložan trendovima. Apsolutni hit 60-tih godina bio je cvijet karanfil. Kada govorimo o sobnim biljkama 70-tih i 80-tih godina tražene vrste bile su Monstera, Ficus, Philodendron, Clorophytum, Asparagus i Sansevieria. Godinama zapostavljene, ponovno se vraćaju na scenu. Unatoč popularnosti vrsta u pojedinom razdoblju potreba čovjeka za prirodom sve je jača, a prisutnost biljaka u ljudskom okruženju sve veća pa slobodno možemo reći da su biljke uvijek u modi”, dodaje Vesna Čuljat, koja vodi proizvodnju cvijeća koje se sadi po parkovima grada Zagreba, pa tako i na Bundeku.

Danas je Floraart najveći hortikulturni događaj u ovom dijelu Europe kojeg svake godine posjeti više stotina tisuća posjetitelja.

Ove će godine 10. svibnja po 55. put na zagrebačkom Bundeku otvoriti vrata svim ljubiteljima cvijeća i prirode.

Nova knjiga Mirjane Krizmanić “Laži naše svakidašnje” otkriva zašto i kako lažemo

Mirjana Krizmanić

Naša ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić u knjizi Laži naše svakidašnje bavi se laganjem, koje se u našoj kulturi uglavnom smatra negativnim ponašanjem i negativnom osobinom. S različitih aspekata propituje uzroke i posljedice laganja i objašnjava zašto nam je i u kojim situacijama katkad korisnije slagati nego sugovornika ili sebe suočiti s istinom.

Postoji li uopće život bez laži i laganja?

Svatko od nas, neovisno o dobi, spolu, obrazovanju i svemu što nam se u životu jest i nije dogodilo, trebao bi pokušati zamisliti kako bi mu život izgledao bez laži. Kako bi nam život izgledao kad bismo svi mogli, i sebi i drugima, uvijek i beziznimno govoriti istinu i samo istinu? Kakvi bi bili naši odnosi s partnerima, prijateljima, susjedima kad bismo uvijek, na svakom mjestu i u svako vrijeme, jedni drugima govorili istinu?

Nesumnjivo postoje situacije kad o laganju ovisi nečiji život, opstanak neke obitelji, prijateljstva, suradnje i mnogo toga drugog što ljude povezuje ili dijeli. Laganje i njegovi pasivni oblici, zatvaranje očiju ili okretanje glave pred istinom, omogućuju nam katkad da zažmirimo pred vlastitim pogreškama, manama, slabostima ili nepoželjnim navikama.

Bez laži ne bismo mogli živjeti ni s drugima ni sa sobom. No, s druge strane, laži nam mogu nanijeti mnogo štete pa tako ne treba opravdavati ni razumjeti zloćudne ili koristoljubive laži jer one uzrokuju mnogo toga lošeg i nepoćudnog u međuljudskim odnosima. Dobronamjerne, zaštitničke i milosrdne laži imaju upravo suprotan učinak: one obogaćuju naše odnose i često nam pomažu da prebrodimo neke teške životne situacije i nastavimo uživati u ovom jedinom životu koji – barem na Zemlji – imamo.

Mirjana Krizmanić rođena je 1936. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta diplomirala je i doktorirala psihologiju, a ondje je provela i više od četiri plodna desetljeća te punih trideset godina vodila Katedru za kliničku psihologiju. Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova i knjiga.

Nakon odlaska u mirovinu posvetila se mnogim aktivnostima i iznimno je angažirana umirovljenica. Uz brojna predavanja, tribine, televizijske i radijske nastupe i dr. već više od desetljeća objavljuje, među ostalim, i uspješnice iz područja popularne psihologije: „Tkanje života”, „Život s različitima”, „U ljubavi i bez nje”, „A što sad?”, „A sad… radost i veselje!”, „Jesenji valcer”, „O toleranciji”, „O životinjama i njihovim ljudima”, „Zašto guramo glavu u pijesak?”, „Knjiga rastanaka” te „Mala psihološka kuharica”.

Mirjana Krizmanić živi u Zagrebu.

Ciklus događaja na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

Kao prva obrazovna institucija u regiji koja je na vlastitom terenu otvorila prostor za bavljenje slučajevima seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, u jeku svjedočanstva iznijetih kroz inicijativu Nisam tražila, Akademija dramske umjetnosti tijekom ljetnog semestra nastavlja sa suočavanjem s ovom iznimno bitnom temom. Kroz tri programske linije – edukativnu, diskurzivnu te informativnu, program Nismo tražile pruža studentskom i nastavničkom tijelu priliku za bolje upoznavanje s tematikom seksualnog nasilja i rodne ravnopravnosti. Glavna ideja ovog programa je osnaživanje svih sudionica i sudionika obrazovnog procesa kroz stjecanje znanja o raznim aspektima ovog problema, a s ciljem prevencije potencijalnih novih slučajeva uznemiravanja u budućnosti. Program će biti održan tijekom travnja i svibnja, u skladu s trenutnim epidemiološkim mjerama, u kombinaciji live i online događanja.

Edukativna linija programa sastojat će se od predavanja pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić te njenog pravnog savjetnika Nebojše Paunovića na temu rodne ravnopravnosti, s posebnim fokusom na ovu temu u kontekstu obrazovnih institucija. Nakon toga, uslijedit će četverodnevna edukacija za profesore i studente ADU, u organizaciji udruge Ženska soba, koja će se fokusirati na upoznavanje s najčešćim predrasudama vezanim uz seksualno nasilje, njegovim osnovnim oblicima te informiranje o mehanizmima prijave seksualnog nasilja te o postojećim oblicima zaštite osoba koje su ga preživjele.

Umjetnički dio edukativne programske linije bit će realizirana kroz višednevnu internu projekciju dokumentarnog serijala o ženama u filmskoj industriji u Kinu SC te gostovanje predstave “Radnopravnost svima” na temu zaštite prava LGBTQ osoba na radnom mjestu, koje će se održati u suradnji s festivalom VoxFeminae.

Druga, diskurzivna linija programa vezana je za dva okrugla stola koja će se baviti različitim aspektima seksualnog nasilja u jeku recentnih događaja u regiji odnosno na Akademiji. Prvi okrugli stol na temu seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu i u obrazovanju održat će se u suradnji s Klubom studenata Fakulteta političkih znanosti, a drugi okrugli stol, kao nastavak ciklusa tribina Politički leksikon, bavit će se aktualnom situacijom na Akademiji. Ova je tribina zamišljena kao prijeko potrebno mjesto za zajednički i direktan razgovor o stanju na Akademiji, tako da će svi prisutni dobiti priliku za postavljanje pitanja, iznošenje stavova i novih ideja.

Završno, informativni aspekt programa bit će realiziran na dva načina – prvo, lansiranjem web stranice nismotrazile.adu.hr na kojoj su objedinjene sve relevantne informacije o zbivanjima vezanim za temu seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja na Akademiji, i drugo, kroz vizualnu kampanju koju potpisuje Plac studio, a kojoj je cilj dovođenje ove teme u javni prostor Akademije kroz seriju plakata koji tematiziraju neprihvatljivo ponašanje na relaciji između profesora i studenata.

Cjelokupan program, kao i informacije o pojedinim događanjima, pronađite na web stranici: nismotrazile.adu.hr.

Tajne odabira dobrog vrtića za dijete

Upis u vrtić važan je događaj u obitelji djeteta, a njegov odabir postaje strateški bitan.

Na odabir vrtića danas utječu novi trendovi vezani uz rad, primjerice fleksibilno radno vrijeme, prekovremeni te rad od kuće. Roditelji najčešće, zbog što lakše organizacije, žele da lokacija vrtića bude u blizini njihova mjesta stanovanja, mjesta njihova rada ili mjesta gdje djetetu žive baka i djed. Uz lokaciju, roditeljima je izuzetno važno i radno vrijeme vrtića.

„Važno je da roditelji pronađu vrtić koji će se prilagoditi njima kao korisnicima, odnosno vrtić po mjeri svojeg djeteta. U vrtiću trebaju biti zadovoljene sve djetetove potrebe. Važne su i sigurnost te transparentnost u radu, a roditelji trebaju dobivati i kvalitetnu povratnu informaciju o djetetu. Vrtići se najviše razlikuju po dodatnim programima koje nude, kulturi življenja jednog vrtića i vrijednostima koje njeguju. Pri odabiru vrtića roditelji trebaju obratiti pozornost na broj djece i odgajatelja u skupini, opremljenost prostora gdje dijete boravi, ali i mogućnost upisa djeteta u vrtić tijekom cijele godine. Izuzetno je važan prvi dojam – osjećaj koji imate kada uđete u vrtić“, kazala je Martina Petrović, odgajateljica i voditeljica kreativnih programa u Dječjem vrtiću Čigra, u Penjalici, podcastu za razvoj roditeljskih kompetencija i dobrog raspoloženja. Tema novog podcasta bila je odabir vrtića za dijete.

Odgajateljica je pojasnila da je za odnos roditelja i odgajatelja ključno povjerenje, a nakon upisa djeteta u jaslice roditelj treba dobivati što kvalitetniju informaciju o svakom vrtićkom danu svojeg djeteta. Zbog toga postoji Dan u Čigri, mali obrazac koji odgajatelji u tom vrtiću predaju roditelju kad dođe po dijete u jaslice. Na tom su obrascu važni aktualni podaci, primjerice koliko je dijete taj dan jelo i spavalo, ali i neke dodatne napomene koje odgajatelji imaju za roditelje.

Već u jaslicama djecu se uključuje u odgojno-obrazovni program. Tada se kod djeteta ponajviše razvijaju krupna i fina motorika, govor te životno praktične vještine. Starija se djeca u Dječjem vrtiću Čigra uključuju u projektni rad. Pritom se odabiru zanimljive teme i prate dječji interesi, a neke se aktivnosti izvode uz pomoć suvremene tehnologije.

Podcast Penjalica, stvoren u sklopu platforme Čigra Digital, objavljuje se svaki drugi ponedjeljak na YouTube kanalu Dječjeg vrtića Čigra. Projekt Unaprjeđenje usluga Dječjeg vrtića Čigra sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Penjalica: https://youtu.be/acFYmsN9qbQ

Informacija o privremenoj regulaciji prometa – Resnik I

Zbog izgradnje javnog kanala, Ulica Resnik I na dijelu od Ulice Mije Haleuša do kbr. 161, od srijede 7. travnja 2021. od 08:00 sati do utorka 18. svibnja 2021. godine do 05:00 sati, bit će zatvorena za sav promet.

Obilazni pravci za vrijeme navedenih radova bit će:

  • Iz smjera istoka:   Ulica Resnik I – Ulica Mije Haleuša – Slavonska avenija – Čulinečka cesta – Ulica Resnik II – Ulica Resnik I i
  • Iz smjera zapada:   Ulica Resnik I – Ulica Resnik III – Slavonska avenija – Ulica Mije Haleuša – Ulica Resnik I.

Sugrađane molimo da obrate pozornost na privremeno postavljenu signalizaciju, te ih molimo za strpljenje i razumijevanje zbog mogućih poteškoća u prometu.