U sklopu projekta kvARTura-KULTURNE MEMORIJE u Centru za kulturu Trešnjevka, u srijedu 14. svibnja s početkom u 20 sati bit će održana tribina o kulturnoj politici fenomena izbjeglištva.
Riječ izbjeglica se po prvi puta javlja 1675. godine, izbjeglicama su nazvani Hugenoti koji su nakon ukidanja Edikta u Nantesu morali pobjeći iz dominantno katoličke Francuske. Od tada, preko prve masovne pojave izbjeglica nakon Prvog svjetskog rata pa sve do danas, fenomen izbjeglištva svojevrsna je anomalija u modernom političkom sistemu.
Naime, u modernom političkom sistemu izbjeglice su tako grupe ljudi koje su smještene između teritorija suverenih nacionalnih država predstavljajući „višak“ u međunarodnom poretku nacionalnih država. Izmješteni, dis-locirani, počesto bez države, odnosno, političke zajednice u koju bi se mogli vratiti, izbjeglice plutaju u ispražnjenom političkom prostoru, prostoru „ničega“, „limbu“ ostavljeni na milost i nemilost različitih aktera.
Na predavanju, „Od Josa do Zagreba“, će se, lokalno-globalna problematika izbjegličkih kretanja i njihova aktualnost u suvremenom svijetu, tematizirati kroz život Walea Shonyikia Princa, azilanta iz Nigerije koji živi u Zagrebu, i ciklus fotografija Ane Mihalić „Tu i tamo“.
Ana Mihalić je u svom umjetničkom radu tematizirala njegova sjećanja na odlazak iz Nigerije, negdašnji život te konstrukciju novog hibridnog identiteta u Zagrebu. Upravo ti aspekti izbjegličkog iskustva te njihova umjetnička reprezentacija činit će početne točke „s kojih“ će se progovoriti o izbjegličkom iskustvu „s ruba“. Sudjeluju: autorica i voditeljica projekta: prof.dr.sc. Senka Božić-Vrbančić. Gosti: dr.sc. Duško Petrović i fotografkinja Ana Mihalić.
Tribina će se održati u sklopu interdisciplinarnog projekta koji se bavi problematikom vezanom uz propitivanje različitih načina konstruiranja javnog sjećanja te ulogom kulturnih memorija u formiranju kolektivnog identiteta.
U ovom projektu bavit ćemo se kulturnim memorijama koje su formirane izvan formalnih povijesnih diskursa, ali artikuliraju s tim diskursima, te analizom procesa kojim su memorije postale dio popularne kulture. Istraživat ćemo različitu građu (performans, usmene povijesti, film, umjetnost, urbani prostor …) s posebnim fokusom na analizu popularizacije memorije; analizu načina na koji je sjećanje ispripovijedano kroz popularnu kulturu.
