Kulturna manifestacija kakva je upriličena u Zagrebu u Galeriji Kristofor Stanković i Staroj Gradskoj vijećnici ostat će za dugo pamćenje.
Ne samo zbog likovne manifestacije i predstavljanja vrijednih reprodukcija slavnog Austrijanca Gustava Klimta nego i zbog odnosa gradova Zagreba i Beča. Bečki ured COMPRESS i ovaj je put ostvario svoju ulogu – još jedan biser grada Beča predstavljen je zagrebačkoj javnosti, a manifestaciju je čak pratila i austrijska veleposlanica u Hrvatskoj Andrea Ikić-Böhm.
Izložba Gustava Klimta traje od danas pa do 20. listopada. Na svečanosti otvaranja uz veleposlanicu Austrije nazočila je i zastupnica u Bečkom pokrajinskom parlamentu Anika Matzka Dojder, političarka naših korijena, koja je govorila o tijesnoj povezanosti Zagreba i Beča.
–Ova izložba jest izraz zajedničkog poštovanja i dijaloga. Beč je stalno zagrebu partner u europskom približavanju i vjerujem u dobru zajedničku budućnost – kazala je gospođa Dojder.
Tih 16 reprodukcija na jednomu mjestu nije dosad viđeno u Hrvatskoj, jer je riječ o djelima prikupljenim iz više bečkih muzeja, Leopold muzeja, Belvederea i Wien muzeja. Jedan od kreatora reprodukcija iz Bečke tvrtke TWIN Manfred Thumberger objasnio je publici u Ćirilometodskoj ulici o čemu je zapravo riječ.
–Originali su u takvom stanju da ne bi smjeli napustiti zaštićeni prostor. Drugi razlog što se izrađuju reprodukcije jest taj što su neki originali nedostupni jer se nalaze kod privatnih kolekcionara, a neki jednostavno više ne postoje. Ovo je samo poziv da dođete u Beč i vidite originale na licu mjesta u bečkim muzejskim prostorima – rekao je Thumberger. Visoku kvalitetu reprodukcija, kako kaže, zahvaljujemo nesmetanom pristupu originalima. Reprodukcije nastaju tako što se originalna djela bez okvira podvrgavaju specijalnom digitalnom postupku fotografiranja. Na taj način nastaju pokusni uzorci koji se u suradnji s kustosima matičnih muzeja usklađuju toliko dugo dok se ne postigne gotovo potpuno podudaranje s originalima.
Gustav Klimt predstavlja jednu epohu koja i danas fascinira – modernu. Ovaj umjetnik je svoje tragove ostavio osobito u Beču te je sa svojim suvremenicima kao što su Josef Hoffmann, Otto Wagner i Joseph Maria Olbrich, pa stoga Beč slavi ovu godinu pod motom „Gustav Klimt i rađanje moderne“. Gustav Klimt, posebno poznat po svojim alegorijama i portretima žena, relativno se kasno posvetio slikanju krajolika.
Među danas 250 poznatih slika Gustava Klimta nalazi se više od 50 krajolika koji su nastali tijekom njegovog „ljetnog osvježenja“ u regiji oko jezera Attersee, gdje je od 1900. do 1916. provodio gotovo svako ljeto. Na gornjogradskoj izložbi upravo se mogu vidjeti motivi s jezerom Attersee.
Uz „Poljubac“, „Emilie Flöge“, „Smrt i život“, „Attersee“ ili „Adele Bloch-Bauer“ na izložbi su predstavljene reprodukcije slika „Hygeia“ i „Prijateljice“– dvije slike čiji su originali 1945. izgorjeli tijekom požara u dvorcu Immendorf.
Nakon Zagreba bečka izložba Gustava Klimta seli se u Beograd pa u Sofiju.
Piše: Jozo Renić
